Lakić o problemima u Elektroprivredi BiH: Godinama plaća ugalj koji ne dobija

Elektroprivreda BiH jeste u velikim problemima, ali ti problemi traju godinama. Onima koji poznaju sistem ovo je sasvim razumljivo. Za sve one koji nisu poznavaoci ove teme želim podijeliti nekoliko važnih informacija kako bi u potpunosti razumjeli rudarski i energetski sektor u Federaciji Bosne i Hercegovine, istaknuo je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Lakić se oglasio na društvenoj mreži pojašnjavajući da je Elektroprivreda BiH u koncernu sa sedam rudnika: Breza, Bila, Kakanj, Đurđevik, Kreka, Zenica i Gračanica. To znači da je poslovanje ovih rudnika direktno povezano sa poslovanjem Elektroprivrede BiH i da jedni od drugih neposredno zavise. U Koncernu nije Rudnik Banovići, dok su termoelektrane Kakanj i Tuzla u sastavu Elektroprivrede BiH. Elektroprivreda plaća ugalj koji proizvedu rudnici, a taj ugalj odlazi u termoelektrane Kakanj i Tuzla.

On navodi da je sistem plaćanja sljedeći: rudnici ispostave Elektroprivredi avansnu fakturu za planiranu količinu uglja, a Elektroprivreda tu fakturu u cijelosti plati. Od tih sredstava rudnici isplaćuju plate zaposlenicima i obaveze prema dobavljačima. Nažalost, malo koji rudnik, uz isplatu plata, može izmiriti i doprinose za penzijsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.

"Ovakva praksa traje skoro 30 godina. Loša praksa naravno, zbog koje je dug svih rudnika samo po osnovu doprinosa narastao na više od milijardu KM. Često se dešava da rudnici ne isporuče količinu uglja navedenu na avansnoj fakturi, ali se, bez obzira na to, narednog mjeseca nastavlja ista praksa. Pojednostavljeno rečeno, Elektroprivreda plaća punu planiranu količinu uglja, ali tu količinu veoma često ne dobije. To nam dalje znači da termoelektrane ne dobijaju planirane količine uglja i da nemaju dovoljno goriva za potrebnu proizvodnju električne energije", zapisao je Lakić.

On podvlači da, s obzirom na to da je Elektroprivreda BiH određena kao javni snabdjevač, ona mora osigurati električnu energiju potrošačima, odnosno građanima i privredi. Ako termoelektrane ne proizvedu dovoljno električne energije, Elektroprivreda je onda mora kupiti na tržištu.

Cijene pri takvim kupovinama su veće od proizvodnih cijena energije u Elektroprivredi BiH. Tako Elektroprivreda BiH, s jedne strane plaća puni iznos za ugalj koji ne dobije u cjelosti, a s druge strane dodatno plaća kupovinu električne energije koju mora isporučiti građanima i privredi.

"I to se dešava godinama. Ovu pojavu detektovale su i prethodne vlasti, koje su u svojim dokumentima najavljivale dolazak veoma teškog perioda za Elektroprivredu. Dakle, ovo nije ništa novo, ali sigurno jeste iznimno problematično. Ono što boli jeste činjenica da prethodnici, iako su sve to vidjeli, nisu preduzimali konkretne mjere. Prije svega mislim na ulaganje u rudnike i nabavku opreme potrebne za povećanje proizvodnje uglja. I ne samo da nisu ulagali, nego su, naprotiv, uvodili privatne firme da u našim rudnicima vrše iskopavanje uglja, jer je to, naravno, bila najlakša opcija. I upravo se ovdje postavlja suštinsko pitanje: da li je formiranje koncerna urađeno u interesu energetskog sektora Federacije BiH i da li se tada ozbiljno i strateški razmišljalo o tome kakve će posljedice ovaj model imati u budućnosti? Nažalost, nije", mišljenja je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.

On smatra da je energetski sistem danas talac velike zablude o formiranju Koncerna koji je nastao 2009. godine.

"I da nam svima bude jasno, ovo se ne može promijeniti preko noći. Energetika ne može biti dnevno-političko pitanje. Ona je pitanje sigurnosti, suvereniteta i integriteta jedne države."

Lakić kao jednu od najapsurdnijih činjenica koja govori o kakvim planskim aktivnostima je vođeno računa u prethodnom periodu, navodi to da je energetski sektor Federacije BiH godinama funkcionisao bez izrađene i usvojene strategije razvoja energetskog sektora.

"Nažalost, bili smo prepušteni ad hoc rješenjima za pitanja koja nam život znače i koja, zavisno od toga kako se prema njima odnosimo, pokazuju stepen naše državotvornosti. Izdali smo sistem, izdali smo državu. Ono što želim posebno istaći jeste naš pristup energetskom i rudarskom sektoru. Odlučili smo se za najteži, ali jedini ispravan put – u se i u svoje kljuse. Razvijaj svoj sistem, jer od njega zavisiš. Kreni od svojih interesa i potreba i budi uporan u njihovom ostvarenju", ističe on.

Lakić navodi da su promijenili menadžmente preduzeća jer su prethodnici iz godine u godinu smanjivali nivo proizvodnje uglja. Promjenom menadžmenta dobili smo proaktivniji pristup i u veoma kratkom roku povećali proizvodnju. Bilo je to još 2023. godine.

"Naravno, možda to u početku nije bilo ni teško, ali su nam prethodnici ostavili rudnike u katastrofalnom stanju i na veoma niskim nivoom proizvodnje. Ali mi nismo prihvatili situaciju kakva jeste. Nismo se pomirili sa onim što smo zatekli, nego smo krenuli putem oporavka rudarskog sektora", podvlači Lakić.

Elektroprivreda BiH, dodao je, kroz dokapitalizaciju je samo ove godine u Rudnik Kakanj i Kreku investirala oko 20 miliona KM za nabavku opreme. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je ove godine Rudniku Banovići osigurala 15 miliona KM za nabavku opreme kojom će se povećati proizvodnja uglja.

"Tako nakon godina zanemarivanja u naše rudnike konačno ponovo ulaže ozbiljan novac – ne da bi se održavalo postojeće stanje, nego da bi se povećala proizvodnja i stabilizovao cijeli energetski sistem Federacije BiH."

Najavljuje da je spremno i dodatnih 160 miliona KM kroz projekat pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom. Projektom su obuhvaćeni rudnici Kreka i Banovići te zatvaranje Rudnika Zenica, prenamjena rudničkih područja u obnovljive izvore energije i penzionisanje rudara.

"I jeste, donijeli smo odluku o zatvaranju Rudnika Zenica. Tu odluku donijeli smo svi zajedno: Sindikat Rudnika Zenica, Uprava Rudnika Zenica, Uprava Elektroprivrede BiH, Sindikat rudara Federacije BiH, Ministarstvo i Vlada Federacije BiH. Kada smo se pogledali u oči i kada je svako otvoreno rekao šta misli, odluka je bila jedinstvena. Bilo je veoma emotivno na tom sastanku. Bilo je i suza, potpuno opravdanih. Mnogo je rudarskog znoja proliveno u tom rudniku. Generacije ljudi ostavile su u njemu svoj radni vijek. Ali morali smo se suočiti sa realnošću i donijeti odluku da se ono što više nema perspektivu mora zatvoriti na odgovoran i dostojanstven način", navodi on.

Lakić smatra da je radi javnosti potrebno iznijeti i činjenicu da je u dokumentu za formiranje Koncerna 2009. godine pisano o zatvaranju Rudnika Zenica, ali se njegovoj realizaciji nikada nije ozbiljno pristupilo. On se pita zašto se šutjelo o tome.

"Pripremili smo i prebacivanje opreme iz Rudnika Zenica u Rudnik Kreka. Tom opremom Kreka bi mogla povećati proizvodnju za dodatnih 200.000 tona. Želja je ponovo podići proizvodnju i ponovo početi obarati rekorde."

Ujedno Lakić naglašava da su započeli i proces izrade Energetske strategije Federacije BiH kako bi konačno dobili dokument koji će energetski sektor voditi u budućnost.

"Želimo osigurati najpovoljniji energetski miks, iskoristiti sve potencijale kojima raspolažemo i zadovoljiti potrebe naših građana i privrede za sigurnom, dostupnom i pouzdanom energijom."

"Želimo se uhvatiti ukoštac i sa sigurno najvećim problemom rudarskog sektora – želimo sanirati dugove rudnika za doprinose, koji se nagomilavao 30 godina i koji je premašio milijardu KM. Sramotno! Vraćanje ovolikog duga počećemo prodajom neperspektivne imovine rudnika i na taj način obezbijediti povezivanje staža rudara. Za ovo su nam potrebne Izmjene i dopune Zakona o finansijskoj konsolidaciji koji će se narednih dana naći na sjednici Vlade FBiH, a nakon toga i na Parlamentu FBiH", ustvrdio je ministar.

Rudnik Kreka već sada je značajno povećao proizvodnju. Rudnici Đurđevik i Kakanj također povećavaju nivo proizvodnje. Rudnik Banovići postaje sve stabilniji i sve snažniji garant stabilnosti energetskog sistema Federacije BiH.

"Naravno, bez uprava ovih rudnika i Elektroprivrede BiH, ogromne pomoći sindikata rudnika i angažmana krovnog federalnog sindikata rudara, ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Zato im dugujemo veliku zahvalnost. Mnogi ih kritikuju sada, samo zato što uvode red i što sve što nije u interesu energetskog sektora više ne može biti niti blizu ovog sistema. Vjerovatno smo mnoge račune pomrsili", zapisao je Lakić.

Ipak, Lakić kaže da moraju biti potpuno iskreni prema sebi i prema javnosti – još smo daleko od stabilne situacije.

"Neophodno je napraviti dodatni iskorak, a to je na prvom mjestu još više povećati proizvodnju uglja i osigurati da se rudarima, pored plata, redovno uplaćuju svi pripadajući doprinosi, kao što pojedini rudnici već sada uspijevaju. I ovo je najteži, ali jedino ispravni način. Još uvijek nismo zadovoljni postignutim, ali sigurno idemo prema oporavku rudarskog sektora. Nećemo stati na ovome!", zaključio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.