Šta se koristi u pećima Cementare Kakanj i jesu li tačne tvrdnje o spaljivanju otpada

Korištenje alternativnih goriva, emisije štetnih materija i utjecaj na okoliš teme su koje se najčešće vežu za Cementaru Kakanj. Kao dio međunarodne grupacije Heidelberg Materials, kompanija posljednjih godina provodi projekte modernizacije proizvodnje i postepeno povećava udio alternativnih goriva u procesu proizvodnje cementa.

Heidelberg Materials posluje na više kontinenata i jedan je od najvećih svjetskih proizvođača cementa, agregata i gotovog betona. U Bosni i Hercegovini većinski je vlasnik Cementare Kakanj, koja je nakon privatizacije početkom 2000-ih prošla kroz više investicijskih ciklusa usmjerenih na modernizaciju proizvodnih postrojenja i usklađivanje sa savremenim tehnološkim i okolišnim standardima.

U tom periodu realizovani su projekti modernizacije proizvodnih linija, laboratorije, sistema pakovanja i skladišnih kapaciteta, dok je proizvodnja posljednjih godina premašila 800.000 tona cementa godišnje. Iako kompanija očekuje blagi pad potražnje na tržištima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, procjenjuje da će obim proizvodnje ostati na približno istom nivou.

Alternativna goriva sve važniji dio proizvodnje

Smanjenje emisija ugljendioksida jedan je od prioriteta kompanije, zbog čega se posljednjih godina postepeno povećava udio alternativnih goriva u proizvodnji cementa. Trenutno se najveći dio energije i dalje dobija iz uglja, dok oko deset posto čine rabljene automobilske gume i SRF (Solid Recovered Fuel), gorivo proizvedeno preradom otpada prema propisanim standardima kvaliteta. Prema planovima kompanije, njihov udio bi u narednim godinama trebao biti veći.

Upotreba automobilskih guma i goriva proizvedenog iz otpada jedna je od tema koja često izaziva interes javnosti. U kompaniji navode da se takva praksa već duže vrijeme primjenjuje u cementnoj industriji u brojnim europskim zemljama, prije svega kao način smanjenja upotrebe fosilnih goriva i emisija ugljendioksida.

"Upotreba alternativnih goriva u industriji cementa nije štetna za okoliš, manje je štetna za okoliš nego upotreba fosilnih goriva. Prvenstveno zbog visokih temperatura sagorijevanja i dugog procesa sagorijevanja u rotacionoj peći. Imamo temperaturu u rotacionoj peći veću od 1.650 stepeni Celzijusa, dok temperatura plamena prelazi 2.000 stepeni. Rabljene automobilske gume imaju oko 27 posto biomase, što znači automatski manji sadržaj CO2", kaže Almir Bajtarević, menadžer za kvalitet i zaštitu okoliša.

Dodaje da se zahvaljujući visokim temperaturama svi organski spojevi potpuno razgrađuju, dok mineralni dio postaje sastavni dio klinkera koji se koristi za proizvodnju cementa.

"Zahvaljujući visokoj temperaturi sve se bukvalno raspada na atome. Nema pepela, sve što uđe u proces proizvodnje i sve što uđe u peć na kraju završi u klinkeru, odnosno poslije u cementu", ističe Bajtarević.

Postrojenje za SRF i zatvoreni sistem voda

Cementara Kakanj je prije nekoliko godina uložila oko 11 miliona KM u postrojenje za prijem, skladištenje i doziranje SRF-a, goriva proizvedenog iz prethodno obrađenog otpada. Istovremeno je unaprijeđen i sistem upravljanja vodama, pa je nekadašnji otvoreni sistem, u kojem se voda zahvatala iz rijeke Bosne i nakon korištenja vraćala u vodotok, zamijenjen zatvorenim sistemom recirkulacije. Prema podacima kompanije, time je količina tehnoloških voda koje se ispuštaju u rijeku Bosnu smanjena za 97,5 posto, dok se iz prirode danas uzimaju samo količine potrebne za dopunu sistema.

Novi izazovi za cementnu industriju

Tehnički direktor Izudin Neimarlija kaže da će kompanija i u narednom periodu nastaviti ulagati u tehnologije koje doprinose smanjenju emisija ugljendioksida.

"Naši planovi su ambiciozni, svake godine radimo na novim investicijama, radimo na ojačanju tehnologije, na unapređenju, a važan ekološki projekat je smanjenje emisija. Stalno investiramo u opremu, a narednih godina fokus će biti na projektima koji će dodatno smanjiti emisije CO2", rekao je Neimarlija.

Kao jedan od najvećih izazova za poslovanje izdvaja primjenu CBAM mehanizma Europske unije, koji će utjecati na proizvođače cementa iz Bosne i Hercegovine zbog izvoza na tržište EU.

"CBAM direktiva imat će uticaja, s obzirom na to da oko 30 posto proizvodnje izvozimo u Hrvatsku. To će predstavljati dodatno opterećenje i smanjiti konkurentnost naše proizvodnje na tržištu Europske unije. Zato je jedan od naših glavnih ciljeva dodatno smanjenje emisije CO2 primjenom alternativnih goriva i alternativnih materijala, kako bismo do 2030. godine dostigli oko 400 kilograma CO2 po toni cementa", zaključio je Neimarlija.

Kako u Cementari odgovaraju na tvrdnje o uvozu otpada iz EU?

Početkom godine zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Almedin Aliefendić iznio je tvrdnje da je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno više od 64 miliona kilograma komunalnog otpada iz zemalja Europske unije te da se dio tog materijala spaljuje u Cementari Kakanj. U kompaniji smatraju da su objavljeni podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pogrešno interpretirani jer zbirne statistike ne razlikuju komunalni otpad od RDF-a i SRF-a.

Prema riječima Almira Bajtarevića, Cementara Kakanj u svom proizvodnom procesu koristi isključivo SRF, odnosno gorivo proizvedeno iz prethodno obrađenog otpada, dok RDF zbog tehnoloških karakteristika postrojenja nije moguće koristiti.

"Mi ne možemo koristiti RDF. Tvornica cementa u Kaknju nema precalciner i koristi samo SRF, zato što se dozira u glavni gorionik rotacione peći gdje se mora postići temperatura od oko 1.450 stepeni. Za to je potrebno kvalitetno gorivo. SRF je proizvod, više nije otpad i po nomenklaturi se ne deklariše kao otpad nego kao proizvod nastao iz otpada", pojasnio je Bajtarević.

Dodaje da se SRF proizvodi prema strogo propisanim standardima kvaliteta te da prolazi višefazni proces prerade i laboratorijske kontrole prije nego što dobije status goriva.

"Nažalost, Uprava za indirektno oporezivanje nije adekvatno to objavila. Oni to sve zovu komunalni otpad. Prvo, to nije otpad. Radi se o RDF-u i SRF-u. RDF je gorivo iz otpada nešto lošijeg kvaliteta, dok je SRF njegova fina frakcija. Ako bismo to uporedili sa naftom, RDF je nafta, a SRF kerozin", rekao je Bajtarević.

Naglašava i da količine SRF-a koje koristi Cementara Kakanj nisu ni približne brojkama koje su se pojavile u javnosti.

"Kada govorimo o tih 65.000 tona, mi smo prošle, 2025. godine iskoristili oko 4,5 hiljade tona. Nažalost, nismo više. Samo 4-5 hiljada tona smo iskoristili", naveo je Bajtarević.

Sličnu ocjenu iznio je i Izudin Neimarlija, navodeći da se ukupni podaci o uvozu otpada u Bosnu i Hercegovinu ne mogu poistovjećivati s količinama koje koristi Cementara Kakanj.

"Nema govora o količinama koje su se spominjale u javnosti. Cementara Kakanj je daleko od tih brojeva. Mi smo na otprilike sedam do osam posto SRF-a i kada izračunate te količine dođete na oko pet do šest hiljada tona", rekao je Neimarlija.

Dodao je da cementare u razvijenim europskim zemljama već godinama koriste višestruko veći udio alternativnih goriva.

"U Njemačkoj je prosjek oko 80 posto. U Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i drugim zemljama Europske unije govorimo o 70 do 80 posto RDF-a ili SRF-a u prosjeku. Mi smo tek na sedam do osam posto", kazao je Neimarlija.