Katastrofalna žetva u Brčkom: Prinos soje prepolovljen, strahuje se i za kukuruz

Žetva soje na području Brčko distrikta BiH već je počela, a prvi rezultati ukazuju na izrazito lošu proizvodnu godinu. Dugotrajna suša praćena visokim temperaturama značajno je umanjila prinose, dok ratari s podjednakom zabrinutošću iščekuju i žetvu kukuruza, na kojem su posljedice nepovoljnih vremenskih prilika već vidljive.

Na pojedinim parcelama prinosi soje višestruko su ispod očekivanih. Poljoprivrednik iz Boderišta Mijo Blažević navodi da je žetva ove godine počela ranije jer je soja usljed visokih temperatura i nedostatka vlage prije sazrela.

"U žetvu soje smo krenuli ranije jer je zbog visokih temperatura i suše ranije sazrela. Međutim, ovogodišnja žetva je, što se tiče prinosa i kvaliteta zrna, katastrofalna. Na oko 20 hektara koje smo do sada požnjeli prinos nije ni 100 kilograma po dulumu, odnosno jednu tonu po hektaru", rekao je Blažević.

Prema njegovoj procjeni, ostvareni prinosi najmanje su upola manji od očekivanih. Loša situacija nije zaobišla ni kvalitetnija zemljišta, pa su slabiji rezultati zabilježeni čak i na parcelama smještenim u blizini rijeka.

Ključni problem nastao je u periodu razvoja biljke kada je zrno trebalo dostići punu zrelost.

"Zbog prevelike suše biljka je jednostavno prekinuta u nalivanju zrna i sazrijevanju. Ista stvar koja se dogodila na soji dogodila se i na kukuruzu", ističe on.

Kukuruz bi mogao proći slično kao soja

Posljedice dugotrajnog perioda bez dovoljno padavina vidljive su i na kukuruzu, čija žetva tek predstoji. Proizvođači očekuju znatno manje količine nego u uobičajenim proizvodnim godinama, a Blažević procjenjuje da je na pojedinim parcelama izgubljeno najmanje pola roda.

"Prepolovila je definitivno, a slobodno mogu reći i više od pola. Ovaj rod koji ćemo imati teško će moći pokriti sve troškove proizvodnje", upozorio je.

Smanjen prinos istovremeno prati i problem kvaliteta zrna. Proizvođači će usjev morati požnjeti i uskladištiti, nakon čega će dio završiti u otkupu, a dio biti iskorišten za stočnu hranu. Međutim, eventualna cijena koju ostvare prodajom teško može nadoknaditi gubitak prinosa.

"Zrno, kakvo god da je, moramo pokupiti, uskladištiti i prodati. Nešto će završiti u otkupu, nešto u stočnoj hrani, ali cijena nikada nije mogla, niti će moći nadomjestiti ovako loš prinos", navodi Blažević.

Takav rezultat mogao bi dovesti u pitanje i pokrivanje osnovnih ulaganja u ovogodišnju proizvodnju, među kojima su troškovi sjemena, đubriva, goriva i radne snage.

Suša otežava i novu sjetvu

Problemi za ratare ne završavaju žetvom. Nedostatak vlage u zemljištu otežava obradu parcela i pripreme za predstojeću jesensku sjetvu.

Trenutno se pripremaju površine za uljanu repicu, ali će mogućnost sjetve u velikoj mjeri zavisiti od padavina.

"U pripremi smo za sjetvu uljane repice, ali uslovi su jako loši. Čekamo kišu. Ako je bude, sjetva će biti moguća. U ovako suhim uslovima nema mnogo logike sijati, pogotovo uljanu repicu", naveo je Blažević.

Obrada isušenog zemljišta zahtijeva više vremena i goriva, što dodatno povećava troškove u trenutku kada se proizvođači već suočavaju sa slabim prinosima. Uz to dolaze izdaci za sjeme i ostali repromaterijal potreban za novi proizvodni ciklus.

Poljoprivrednici očekuju reakciju nadležnih

Razmjere štete, prema ocjenama proizvođača, ne odnose se samo na pojedinačne parcele ili jednu poljoprivrednu kulturu. Posljedice suše prisutne su u različitim granama proizvodnje, zbog čega se očekuje da nadležni nakon završetka žetve sagledaju ukupnu situaciju.

Poljoprivrednici smatraju da bi trebalo razmotriti mogućnost proglašenja elementarne nepogode, kao i eventualne mjere pomoći proizvođačima koji su pretrpjeli velike gubitke.

"Mislim da će se svaki poljoprivredni proizvođač složiti da je ovo jednostavno elementarna nepogoda. Nema proizvođača u okolini kojeg nije pogodilo, bilo da je riječ o ratarstvu ili voćarstvu. Ovo nije nešto što je do nas, nego jednostavno vremenska nepogoda", ističe Blažević.

Konkretni zahtjevi za proglašenje elementarne nepogode ili nadoknadu štete za sada nisu upućeni. Očekuje se, međutim, da bi to pitanje moglo biti otvoreno nakon što žetva bude završena i budu poznate konačne razmjere gubitaka.