Građani se žale na beskućnike i prosjake u Mostaru: Institucije imaju ograničene ovlasti

Pitanje osoba koje dane i noći provode na otvorenom, u parkovima, dvorištima zgrada, na igralištima i drugim javnim površinama, posljednjih dana ponovo je aktuelizirano u Mostaru. Nadležnim institucijama stiglo je više žalbi grupa građana zbog osoba za koje navode da ih uznemiravaju, narušavaju javni red i mir te ostavljaju otpad na mjestima na kojima borave.

U Mostar dolaze i iz drugih dijelova BiH

Prema dostupnim podacima, među osobama koje povremeno ili duže vrijeme borave na otvorenom u Mostaru mogu se izdvojiti dvije kategorije. Jednu čine beskućnici koji već duži period žive na području grada, prenosi Federalna.

"Prema našoj evidenciji, između 15 i 20 beskućnika ima u gradu Mostaru koji se mogu tretirati kao beskućnici", kazao je Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa Mostar.

Drugu grupu čine pripadnici romske populacije koji u Mostar dolaze iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, iako u mjestima iz kojih dolaze imaju stalno boravište.

U Policijskoj upravi Mostar raspolažu informacijama da pojedine osobe iz drugih dijelova zemlje dolaze u grad radi prosjačenja, navodi Ilijana Miloš, glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona.

"U posljednje vrijeme najviše dolaze s područja Zenice", dodaje Miloš.

Među onima koji u Mostar dolaze kako bi prosjačenjem osigurali novac za svakodnevne potrebe je i Romkinja Valentina iz Sarajeva.

"Imam novac pa trošim na cigarete, na hranu, u kući", navodi ona.

Boravak na javnoj površini nije dovoljan za sankcioniranje

Za razliku od pojedinaca koji dolaze radi prosjačenja, dio osoba organizirano boravi na mostarskim javnim površinama, gdje sedmicama ostaju na otvorenom. U takvim slučajevima bilježe se zloupotreba maloljetnika za prosjačenje i slučajevi sitnog kriminaliteta, kao i ostavljanje otpada te narušavanje javnog reda i mira glasnom muzikom tokom noći.

Jedna od lokacija na kojima borave tokom ljeta nalazi se na parkingu u blizini željezničke stanice. Upravo su se građani s ovog područja, prema dostupnim informacijama, najčešće obraćali policiji.

Međutim, samo prisustvo osoba na javnoj površini ne predstavlja osnov za policijsko sankcioniranje, pojašnjava Miloš.

"Policija postupa kada postoje elementi prekršaja, kaznenog djela ili drugog protupravnog ponašanja", ističe ona.

Policijske aktivnosti zbog toga su prvenstveno usmjerene na slučajeve zloupotrebe djece za prosjačenje, a na ovom pitanju policija sarađuje s Centrom za socijalni rad Mostar.

Centar je formirao i mobilne timove čiji je zadatak obilazak lokacija na kojima se mogu zateći djeca koja prose bez roditeljskog nadzora.

"Imamo mobilni tim koji obilazi žarišna mjesta na području grada Mostara i, ukoliko zatekne djecu bez roditeljskog nadzora koja prose, djeca se izmještaju u prihvatnu stanicu koja je otvorena i postoji na području grada Mostara", kazala je Antonija Novak, ravnateljica Centra za socijalni rad Mostar.

O složenosti problema govori i Valentinina izjava: "Imam jedno dijete. Ono je u domu."

Dok nadležne socijalne službe intervenišu u slučajevima ugrožene djece, pitanje boravka osoba na javnim površinama i postupanja u situacijama kada ne postoje elementi prekršaja ili krivičnog djela ostaje otvoreno. Rješavanje problema zaštite javnih prostora te održavanja reda i mira zahtijeva preciznije definisane mjere i nadležnosti institucija.