Današnji dan u finišu predizborne kampanje obilježilo je još jedno prepucavanje putem društvenih Fahrudina Radončića i Elmedina Konakovića. Ovoga puta u središtu političke rasprave našao se humanoidni robot Roby. Kao poslovni portal, koji je upravo jučer objavio da tokom izborne kampanje svoj oglasni prostor nije ustupao političkim strankama i kandidatima, politički dio priče ostavit ćemo njenim akterima. Nama je u cijeloj priči mnogo zanimljivije pitanje – ko je zapravo Roby, odakle je stigao i kakva tehnologija stoji iza humanoida koji je još početkom godine privukao veliku pažnju bh. javnosti?
Akta.ba i ostali mediji o Robyju su pisali još u februaru, kada je prvi put javno predstavljen u Bosni i Hercegovini i krenuo na jednodnevnu turneju kroz Mostar, Sarajevo i Banju Luku.
Sedam mjeseci kasnije robot se ponovo našao u centru pažnje, ali ovog puta zbog pojavljivanja na političkom događaju.
Ostavimo li politiku po strani, priča o Robyju zapravo je priča o tehnologiji koja se ubrzano približava svakodnevnoj i poslovnoj upotrebi.
Iza Robyja je kineski Unitree G1
Za početak, Roby nije poseban model robota proizveden u Bosni i Hercegovini. Njegova fizička osnova jeUnitree G1, humanoidna platforma kineske kompanije Unitree Robotics.
Prema zvaničnim podacima proizvođača, G1 je visok oko 132 centimetra i težak približno 35 kilograma. Osnovna verzija raspolaže sa 23 stepena slobode kretanja, dok naprednije konfiguracije mogu imati do 43. Početna cijena modela iznosi 13.500 dolara. Drugim riječima, Unitree proizvodi fizičku robotsku platformu – tijelo, zglobove, motore, senzore i druge komponente koje humanoidu omogućavaju kretanje i izvršavanje zadataka.
Ono što Robyja razlikuje od standardnog G1 jeste ono što se na tu platformu nadograđuje.
"Pamet" koja se dodaje postojećem robotu
Slovenska kompanijaVandri Robotics radi s robotskim platformama različitih proizvođača, među kojima je i Unitree G1, te na njih integriše vlastita rješenja. Kompanija navodi da njihov kognitivni sloj obuhvata glasovnu umjetnu inteligenciju na više od 60 jezika, percepciju okruženja, navigaciju i sisteme koji određuju ponašanje robota.
Vandri pritom otvoreno objašnjava da ne proizvodi nužno hardver od početka. Klijentima pomaže u izboru robotske platforme, a potom radi integraciju, softver, upravljanje i održavanje.
Upravo je takav slučaj i s Robyjem.
Prilikom njegovog predstavljanja u Sarajevu u februaru pojašnjeno je da je osnovna mehanička platforma Unitree G1 uvezena iz Kine, dok Vandri Robotics razvija vlastitu upravljačku i komunikacijsku AI platformu.
Ona robotu omogućava napredniju glasovnu i kontekstualnu komunikaciju s ljudima.
Dakle, Roby nije humanoid konstruisan od nule u Bosni i Hercegovini ili Sloveniji. Radi se o postojećoj kineskoj robotskoj platformi na koju se nadograđuju softver, komunikacijske mogućnosti i funkcije prilagođene konkretnoj namjeni.
Roby je "bosanskohercegovački" član robotske porodice
Vandri Robotics danas predstavlja tri humanoida namijenjena različitim tržištima u regiji –Jožeta u Sloveniji, Tonku u Hrvatskoj i Robyja u Bosni i Hercegovini.
Robyja na svojoj stranici opisuju kao humanoidnog robota za BiH, nakon što je predstavljen u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci.
Njegova bh. priča počela je 11. februara. Najprije je prošetao Starim mostom u Mostaru, gdje je demonstrirao i pokrete inspirisane kung-fuom kod statue Brucea Leeja. Potom je stigao u Sarajevo.
Na Baščaršiji je razgovarao s građanima i novinarima, prošetao od Sebilja do Katedrale, a Sarajlijama je pokazao i plesne pokrete uz pjesmu Kemala Montena „Sarajevo, ljubavi moja“. Turneja je potom nastavljena prema Banjoj Luci.
Bh. partner u projektu predstavljanja i plasmana tehnologije bila je sarajevska kompanija BNT Tech, čiji je direktor Alem Laličić prilikom februarskog predstavljanja govorio o mogućnostima primjene humanoidne robotike na domaćem tržištu.
"Humanoidna robotika nije naša budućnost, nego naša sadašnjost. Cilj humanoidne robotike nije da zamijeni ljude nego da olakša život ljudima", kazao je tada Laličić.
Iako je tada najveću pažnju privlačilo samo pojavljivanje humanoida na ulicama bh. gradova, ljudi koji stoje iza projekta govorili su o mnogo ozbiljnijoj ambiciji.
Od atrakcije do recepcionera u hotelu
Ideja nije da ovakvi roboti ostanu samo atrakcija za događaje i fotografisanje. Vandri Robotics humanoidne i servisne robote razvija i integriše za hotele, trgovine, bolnice, kancelarije, javne institucije, turističke lokacije i događaje.
Prilikom predstavljanja Robyja u Sarajevu suosnivač Vandri Roboticsa Tadej Slapnik kazao je da prve konkretne primjene humanoidnih robota vidi upravo u turizmu i hotelijerstvu. Kompanija je tada već pregovarala s hotelima u Opatiji i na Bledu o razvoju humanoidnih robotskih recepcionera.
Dakle, humanoidni roboti poput G1 više nisu samo laboratorijski prototipi koje je moguće vidjeti na tehnološkim sajmovima. Unitree svoj G1 već komercijalno prodaje po početnoj cijeni od 13.500 dolara, dok kompanije poput Vandrija pokušavaju na postojeći hardver dodati softver i usluge potrebne za konkretnu poslovnu primjenu.
Humanoidi još nisu radnici iz naučne fantastike
To, naravno, ne znači da su današnji humanoidni roboti univerzalni radnici koji mogu bez problema zamijeniti čovjeka. Njihove mogućnosti još su ograničene hardverom, baterijama, sigurnošću, okruženjem u kojem rade i sposobnošću softvera da razumije i izvršava zadatke.
Ali razvoj posljednjih godina pokazuje u kojem pravcu industrija ide. Umjesto razvoja jednog robota koji će moći raditi sve, pojavljuje se poslovni model u kojem jedan proizvođač pravi hardver, drugi razvija AI i softver, a zatim se cijeli sistem prilagođava određenom poslu – od recepcije hotela i komunikacije s gostima do edukacije, promocije ili rada u javnim prostorima.
I dok se u BiH raspravlja čiji je Roby, mnogo važnije pitanje je koliko smo spremni za tehnologiju koju on predstavlja.
