Građani i kompanije u Bosni i Hercegovini uskoro će moći besplatno upisati svoje telefonske brojeve u registar "Ne zovi" i na taj način zabraniti neželjene marketinške pozive i poruke. Pravilo kojim se uređuje rad registra objavljeno je u "Službenom glasniku BiH", broj 75/26, a donosi konkretne obaveze za telekom operatere i oglašivače, rokove za upis korisnika, ali i izuzetke u kojima će promotivni pozivi i dalje biti dozvoljeni, javlja Akta.ba.
Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK) donijela je Pravilo 102/2026 o javnom elektronskom registru "Ne zovi", kojim se prvi put na jedinstven način uređuje zaštita korisnika fiksnih i mobilnih telefonskih usluga od neželjenih komunikacija u svrhu direktnog marketinga.
Pravilo je Vijeće RAK-a usvojilo 23. septembra 2026. godine, o čemu je Akta.ba ranije pisala, a njegovim objavljivanjem u Službenom glasniku precizirani su uslovi pod kojima će građani i pravna lica moći zabraniti korištenje svojih telefonskih brojeva za promotivne aktivnosti.
Registar će biti dostupan putem internet-adrese nezovi.rak.ba, a njegovu uspostavu, vođenje i održavanje osiguravat će Regulatorna agencija za komunikacije.
Ko se može upisati i kako će funkcionisati registar?
Pravo na upis u registar imat će fizička i pravna lica koja imaju zaključen ugovor za korištenje javno dostupnih telefonskih usluga, odnosno dodijeljen fiksni ili mobilni broj.
Zaštita će obuhvatiti i korisnike prepaid mobilnih usluga, ali pod uslovom da su prethodno registrirali svoj identitet kod operatera koji je izdao SIM karticu. Zahtjev za upis ili ispis telefonskog broja podnosit će se telekom operateru kod kojeg korisnik ima dodijeljen broj, a cijeli postupak bit će besplatan. Operateri će biti obavezni osigurati pouzdane i dostupne mehanizme za podnošenje zahtjeva, uključujući elektronske servise.
Prema novom pravilu, rok za upis telefonskog broja u registar iznosi tri radna dana od podnošenja zahtjeva operateru. Odmah nakon izvršenog upisa korisnik će dobiti elektronsku ili pisanu potvrdu, zavisno od odabrane opcije, bez dodatne naknade.
Važno je i da korisnici koji promijene telekom operatera, ali zadrže isti telefonski broj, neće morati ponovo podnositi zahtjev. Njihov status u registru ostaje nepromijenjen.
Zabrana obuhvata i političke, vjerske i humanitarne pozive
Jedna od važnijih odredbi odnosi se na definiciju direktnog marketinga, koja je postavljena veoma široko.
Prema Pravilu, direktnim marketingom smatra se svaka komunikacija usmjerena na promociju robe, usluga ili drugih promotivnih sadržaja. To uključuje telefonske pozive, SMS i MMS poruke, automatske sisteme pozivanja, ali i komunikaciju koju obavljaju osobe putem telefona.
Posebno je značajno da se zabrana može odnositi i na promotivne pozive i poruke političkih stranaka, vjerskih zajednica i humanitarnih organizacija.
Dakle, zaštita neće biti ograničena samo na klasične komercijalne pozive kojima se građanima nude proizvodi, osiguranja, pretplate ili druge usluge, nego i na druge oblike promotivne komunikacije obuhvaćene definicijom direktnog marketinga.
Postoji izuzetak: Kada će pozivi ipak biti dozvoljeni?
Upis telefonskog broja u registar imat će pravno dejstvo izričite zabrane kontaktiranja u svrhu direktnog marketinga.
Međutim, novo pravilo predviđa važan izuzetak. Naime, korisnik će prilikom upisa moći odlučiti želi li zadržati ili povući sve ranije date saglasnosti za korištenje telefonskog broja u marketinške svrhe.
Ukoliko je korisnik određenoj kompaniji ili drugom oglašivaču ranije dao pisanu saglasnost, a tu saglasnost nije povukao prilikom upisa u registar, taj oglašivač i dalje će ga moći kontaktirati.
Isto važi ako korisnik nakon upisa u registar nekom oglašivaču izda novu pisanu saglasnost. Takva komunikacija bit će dozvoljena sve dok korisnik ne povuče saglasnost.
To znači da sam upis u registar ne mora automatski zaustaviti sve promotivne pozive, ukoliko korisnik odluči zadržati prethodno date pisane saglasnosti.
Nove obaveze za telekom operatere i oglašivače
Uspostavljanje registra donosi obaveze i za poslovne subjekte koji koriste telefonske pozive i poruke kao kanal direktnog marketinga.
Oglašivači će morati poštovati status telefonskih brojeva upisanih u registar i zabranu njihove upotrebe za marketinške aktivnosti, osim u slučajevima kada postoji odgovarajuća pisana saglasnost korisnika.
Pravilo predviđa i poseban pristup registru za oglašivače, koji će se registrirati putem svojih telekom operatera. Upis i ispis oglašivača bit će besplatan.
Sistem će imati četiri vrste aplikacija: za administraciju registra, pristup telekom operatera, pristup oglašivača i javnu provjeru statusa telefonskih brojeva.
Javna aplikacija omogućavat će pojedinačnu provjeru da li je određeni broj upisan u registar, ali bez pristupa njegovom cjelokupnom sadržaju.
Pristup posebnim aplikacijama za operatere i oglašivače bit će ograničen tehničkim i organizacijskim sigurnosnim mjerama, uključujući unaprijed definirane statičke javne IP adrese.
Zaštita ličnih podataka i pravo na prigovor
Pravilo izričito propisuje da se telefonski broj korisnika smatra ličnim podatkom te da se podaci iz registra smiju obrađivati isključivo u propisanu svrhu.
U registru će se evidentirati telefonski brojevi za koje postoji zabrana direktnog marketinga, podaci o povlačenju ili zadržavanju ranije datih saglasnosti te potrebni identifikacijski i tehnički podaci operatera i oglašivača.
Obrada posebnih kategorija ličnih podataka bit će zabranjena.
Sve promjene i pristupi registru evidentirat će se putem elektronskih zapisa, odnosno LOG fajlova, koji će se čuvati dvije godine. Ako se u tom periodu pokrene sudski ili upravni postupak povezan s tim podacima, evidencija će se čuvati do pravosnažnog okončanja postupka.
Korisnici će imati pravo pristupa podacima o upisu svog broja, kao i mogućnost podnošenja prigovora RAK-u u slučaju neispravnog upisa.
Međutim, Pravilo pravi razliku između prigovora zbog neispravnog upisa i prijava zbog neželjenih poziva.
RAK neće biti nadležan za rješavanje prigovora zbog toga što je oglašivač kontaktirao broj upisan u registar. Za takve slučajeve bit će nadležni organi određeni propisima o zaštiti potrošača i ličnih podataka u BiH, entitetima i Brčko distriktu.
Kada će registar početi raditi?
Iako je Pravilo objavljeno u Službenom glasniku BiH, to ne znači da će građani odmah moći koristiti registar. Pravilo stupa na snagu osmog dana od objavljivanja, nakon čega slijedi donošenje posebnog administrativno-tehničkog uputstva.
Generalni direktor RAK-a dužan je to uputstvo donijeti u roku od 30 dana od stupanja Pravila na snagu. Njime će biti uređeni svi tehnički i proceduralni aspekti primjene, uključujući način koordinacije operatera i funkcionisanje sistema.
Od stupanja na snagu tog uputstva počinje teći dodatni rok od 120 dana za uspostavljanje registra.
Prema tome, početak primjene zavisit će od donošenja uputstva i završetka tehničke uspostave sistema, a ne samo od datuma objavljivanja Pravila.
Za građane i poslovne subjekte to znači da će u narednom periodu biti potrebno pratiti informacije RAK-a i telekom operatera o početku zaprimanja zahtjeva.
Uspostavljanjem registra BiH će dobiti centralizirani mehanizam zaštite od neželjenih marketinških komunikacija, usklađen s relevantnim odredbama evropske Direktive o privatnosti i elektronskim komunikacijama.
Istovremeno, za kompanije koje se oslanjaju na telefonski marketing nova pravila značit će potrebu prilagođavanja postojećih baza kontakata, načina pribavljanja saglasnosti i postupaka provjere telefonskih brojeva prije pokretanja promotivnih kampanja.
Registar nabavljen još krajem 2024. godine za gotovo 100.000 KMZanimljivo je da je postupak javne nabavke informacionog rješenja za registar "Ne zovi" proveden još 2024. godine. Regulatorna agencija za komunikacije BiH raspisala je tender za nabavku usluga registra "Ne zovi", procijenjene vrijednosti 100.000 KM s PDV-om, a ugovor je zaključen 31. decembra 2024. godine s grupom ponuđača EURIDIKA d.o.o. Banja Luka i NET SOLUTIONS d.o.o. Banja Luka. Konačna vrijednost ugovora iznosila je 85.470 KM bez PDV-a, odnosno 99.999,90 KM s PDV-om. Prema obavještenju o dodjeli ugovora, objavljenom 7. januara 2025. godine na portalu Akta.ba, na tender je pristigla samo jedna ponuda, koja je ocijenjena prihvatljivom, dok je rok za realizaciju ugovora bio 90 dana od njegovog stupanja na snagu. Iako je nabavka ugovorena krajem 2024. godine, Pravilo kojim se uređuje funkcionisanje registra usvojeno je tek u septembru 2026. godine, a njegova praktična primjena tek predstoji. |
