Šta Starlink znači za BiH: Konkurencija za operatere ili spas za područja bez interneta?

Registracija kompanije Starlink BH d.o.o. Sarajevo otvorila je novo pitanje na telekom tržištu Bosne i Hercegovine: da li satelitski internet Elona Muska može promijeniti način na koji građani i kompanije dolaze do interneta, posebno u dijelovima zemlje gdje klasična infrastruktura godinama kasni?

Prema podacima iz Registra Akta.ba, kompanija Starlink BH d.o.o. Sarajevo osnovana je 24. juna 2026. godine, sa sjedištem na adresi Skenderpašina 1 u Sarajevu, a kao djelatnost su navedene bežične telekomunikacije. Odgovorno lice je Marija Bradara. Istovremeno, Bosna i Hercegovina se nalazi na zvaničnoj mapi dostupnosti Starlinka, gdje je najavljen dolazak usluge tokom 2026. godine.

Starlink je satelitski internet servis kompanije SpaceX, koji korisnicima omogućava pristup internetu putem mreže satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Za razliku od klasičnog interneta, korisniku nije potreban kabl, optika ili bazna stanica u neposrednoj blizini. Potrebna je posebna antena, odnosno Starlink terminal, koji se postavlja na lokaciji s otvorenim pogledom prema nebu i povezuje sa satelitima koji kruže oko Zemlje.

To znači da Starlink nije vezan za jedan satelit “iznad BiH”. Njegovi sateliti stalno kruže oko Zemlje i već tehnički pokrivaju šire područje Evrope. Problem, dakle, nije u tome da satelita nema iznad Bosne i Hercegovine, nego u tome da usluga mora biti regulatorno odobrena da bi se mogla legalno nuditi korisnicima u zemlji.

Registracija je važan korak, ali odobrenja su ključna

Ključnu ulogu u tom procesu ima Regulatorna agencija za komunikacije BiH, kao državni regulator nadležan za telekomunikacije i radiofrekvencijski spektar. Za komercijalno pružanje usluge Starlinku su potrebna odobrenja koja se odnose na pružanje elektronskih komunikacijskih usluga, korištenje frekvencija i usklađenost opreme s domaćim pravilima. RAK je nadležna institucija za sektor komunikacija u BiH, uključujući regulaciju telekomunikacija.

Registracija lokalne firme zato se može posmatrati kao važan administrativni korak, ali ne i kao znak da usluga već sutra počinje. Sličan model Starlink je koristio i na drugim tržištima, gdje je prije ili tokom regulatornih procedura osnivao lokalne ili regionalne pravne subjekte. U Ujedinjenom Kraljevstvu, naprimjer, aktivna je kompanija Starlink Internet Services UK Limited, registrovana još 2020. godine, sa djelatnostima koje uključuju bežične, satelitske i druge telekomunikacijske aktivnosti.

Najveći potencijal u ruralnim i slabo povezanim područjima

Za korisnike u BiH najvažnije pitanje je šta Starlink praktično donosi. Najveću vrijednost mogao bi imati u ruralnim i slabo pokrivenim područjima, odnosno selima, planinskim krajevima, vikend naseljima, farmama, turističkim objektima, gradilištima i udaljenim poslovnicama. U takvim sredinama korisnici često nemaju optiku, mobilni signal je slab, a fiksni internet spor i nestabilan. Starlink im može ponuditi mogućnost da relativno brzo dođu do interneta bez čekanja da operater izgradi mrežu do njihove lokacije.

Konkurencija domaćim operaterima, ali ne i zamjena za optiku

Ipak, to ne znači da će Starlink preko noći zamijeniti domaće telekom operatere. U većim gradovima, gdje postoje optički i kablovski priključci, domaći operateri će i dalje imati prednost kroz niže cijene, pakete koji uključuju TV i telefon, servisnu podršku na terenu i stabilnost fiksne infrastrukture. Starlink je u takvim sredinama više dopunska ili rezervna opcija nego direktna zamjena za optiku.

Međutim, u područjima gdje korisnici nemaju kvalitetan internet, Starlink može postati ozbiljna konkurencija. Njegov dolazak mogao bi izvršiti pritisak na domaće operatere da brže ulažu u pokrivenost, stabilnost mreže i kvalitet usluge, posebno izvan urbanih centara. Za poslovne korisnike može biti zanimljiv i kao rezervna veza, naročito za proizvodne pogone, hotele, benzinske pumpe, logistiku, medije, sigurnosne sisteme i objekte na udaljenim lokacijama.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da je Starlink najkorisniji tamo gdje klasična infrastruktura nije razvijena. U Africi se, prema izvještaju Le Mondea, Starlink brzo širio upravo zato što mnoge zemlje imaju nizak nivo internet pokrivenosti, a satelitska usluga može donijeti vezu i u udaljene općine. Istovremeno, visoka cijena opreme i pretplate ograničava korištenje uglavnom na imućnije korisnike, mala i srednja preduzeća i korisnike kojima je stabilna veza poslovna potreba.

Istraživanja performansi Starlink mreže pokazuju da LEO satelitske mreže mogu ponuditi globalnu i relativno nisku latenciju, ali i da kvalitet zavisi od više faktora: gustine infrastrukture, udaljenosti od mrežnih čvorišta, opterećenja, lokacije korisnika, vremenskih uslova i dostupnosti jasnog pogleda prema nebu. Jedno veće istraživanje opisuje Starlink kao najznačajniju potrošačku LEO satelitsku mrežu, ali navodi i varijacije u brzini i latenciji u zavisnosti od uslova korištenja.

Više izbora za korisnike, ali razvoj domaće infrastrukture ostaje prioritet

Zbog toga Starlink nije univerzalno rješenje. Ne može zamijeniti potrebu za domaćim ulaganjima u optiku, 4G i 5G mreže. Također, cijena opreme i mjesečne pretplate može biti prepreka za prosječna domaćinstva, posebno ako na njihovoj lokaciji već postoji jeftiniji i stabilan fiksni internet.

Za Bosnu i Hercegovinu bi najbolji scenario bio da Starlink postane dodatna opcija na tržištu, posebno za korisnike koji su do sada bili digitalno zapostavljeni. Njegov dolazak može biti dobar za građane i firme jer povećava izbor, uvodi novu konkurenciju i otvara mogućnost povezivanja lokacija do kojih domaća infrastruktura teško dolazi.

Ali Starlink ne bi smio postati izgovor da se zaustavi razvoj domaće telekom infrastrukture. Satelitski internet može popuniti praznine, ali dugoročno digitalni razvoj zemlje i dalje zavisi od ulaganja u optičke mreže, mobilnu pokrivenost, kvalitetnu regulaciju i fer tržišne uslove za sve operatere.

Drugim riječima, dolazak Starlinka u BiH ne znači kraj domaćih operatera, ali može značiti kraj komfora u kojem korisnici u udaljenim područjima nemaju alternativu. Za građane i kompanije to je dobra vijest, jer svaka nova konkurencija koja donosi bolju povezanost, veću dostupnost i pritisak na kvalitet usluge može biti korak naprijed za tržište.