Tragedija koja je u listopadu 2024. godine pogodila Jablanicu, Konjic i okolna područja odnijela je ljudske živote i ostavila trajne posljedice. Svaka nova obilnija kiša zato ponovno otvara pitanje koliko smo spremni za bujične poplave. Jesmo li naučili lekciju iz tragedije, istražila je Kristina Marković.
Struka upozorava na rizike
Nakon sušnog razdoblja tlo teško upija obilne oborine, a na strmim planinskim padinama voda se brzo slijeva, stvarajući bujične poplave.
Profesor geografije Vedran Zubić upozorava da rizike dodatno povećavaju ljudske aktivnosti, poput kamenoloma, te da se stručna upozorenja ne smiju zanemarivati.
"Ako tome dodate kamenolom koji voda može probiti, a zatim kamenjem ugroziti neko selo, onda imate čitav niz problema o kojima ne vodimo računa. Najlakše je reći da su za sve krive klimatske promjene. Imate struku koja vam govori o svemu i svačemu, imate meteorologiju, hidrograme, a mi se ponašamo kao da ta struka ne postoji", ističe Zubić.
Upozorenja stručnjaka važna su, ali ključno je što se događa nakon njih. Kako se informacije o najavljenim obilnim oborinama prenose nadležnim službama i kada se aktiviraju mjere zaštite stanovništva?
Pravodobna upozorenja i reakcija službi
Kada Federalni hidrometeorološki zavod izda upozorenje na obilnije oborine, na nadležnim službama civilne zaštite je da informacije hitno proslijede institucijama i službama zaduženima za praćenje situacije i poduzimanje potrebnih mjera.
"Kada iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda dobijemo upozorenja na obilnije oborine, zadaća Uprave civilne zaštite je da o tome hitno obavijesti sve one za koje je zakonodavac predvidio da brinu o sigurnosti i prate situaciju, kao i što su konkretno poduzeli. Tamo gdje postoji potreba, angažiramo naše službe spašavanja", pojašnjava Pero Pavlović, glasnogovornik Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Održavanje vodotoka kao mjera prevencije
Uz sustav upozoravanja, važan dio prevencije je i redovito održavanje vodotoka. U Agenciji za vodno područje Jadranskog mora navode da svake godine raspisuju javni poziv za vađenje materijala iz vodotoka na određenim lokacijama. Riječ je o uklanjanju nanosa šljunka, pijeska i drugog materijala, u skladu s propisima i potrebama na terenu.
Prema podacima Agencije, aktivnosti obuhvaćaju pet lokacija na području Konjica, vodotoke prve kategorije, akumulacije hidroelektrana Jablanica i Grabovica, staro korito rijeke Neretve na području Jablanice, područje Jasenice u Mostaru te područje Čapljine.
Prevencija podrazumijeva više od čišćenja riječnih korita. Ona uključuje pravodobna upozorenja, uvažavanje struke i odgovornost svih nadležnih. Jer kada bujica krene, za reakciju često ostaje premalo vremena, a posljedice mogu biti nenadoknadive.
