zrak

13.11.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Federalna.ba

Zagađenje zraka i prije početka zime

Banja Luka se guši u zagađenom zraku: Ljekari upozoravaju građane

Zagađenje zraka u Banjoj Luci traje već šest dana. Povišene koncentracije PM10 i PM2,5 čestica izazvale su upozorenje Instituta za javno zdravstvo RS.

Iako zima kalendarski još nije ni počela, zagađenost zraka u Banjoj Luci već je na zabrinjavajućem nivou. Ljekari upozoravaju da duži boravak na otvorenom može izazvati zdravstvene probleme. Među najvećim izvorima zagađenja trenutno su individualna ložišta i saobraćaj. Pitanje koje se nameće jeste hoće li nadležni napokon poduzeti konkretne korake ka rješavanju ovog problema ili će se i ove sezone sve završiti na apelima.

Povećane koncentracije PM čestica

Zagađen zrak realnost je Banje Luke i ove jeseni. Mjerne stanice već šest dana bilježe povećane koncentracije pojedinih zagađujućih materija.

"To se posebno odnosi na lebdeće čestice PM10 i PM2,5. Građani već znaju da tokom zimskog perioda imamo problem s ovim česticama i njihovim povećanim koncentracijama", kazala je Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Zbog nezdravog zraka Institut za javno zdravstvo RS-a izdao je upozorenje. Poseban apel upućen je djeci, trudnicama, starijim osobama i hroničnim bolesnicima.

"Ostanite u zatvorenom prostoru i izbjegavajte bilo kakav napor na otvorenom. Redovno uzimajte propisanu terapiju. Ograničite boravak i naporne aktivnosti na otvorenom, posebno ujutro i navečer", preporučili su iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.

Individualna ložišta i saobraćaj među glavnim izvorima

Stručnjaci navode da su trenutno najveći zagađivači kućna ložišta i saobraćaj. U Banjoj Luci je stopa korištenja javnog prijevoza izuzetno niska, a na kvalitet zraka utječu i izgradnja novih objekata, koja mijenja strujanje zraka, te nepovoljni meteorološki uslovi.

Načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine Republičkog hidrometeorološkog zavoda Ranka Radić objašnjava da temperaturna inverzija i magla dodatno pogoršavaju stanje.

"Trenutno u Banjoj Luci imamo upravo takve uslove. Period temperaturne inverzije i magle doprinosi porastu koncentracija zagađujućih materija. Nema vertikalnog ni horizontalnog strujanja zraka, niti razrjeđivanja koncentracija zagađujućih materija. Tako sva zagađenja koja se emituju iz navedenih izvora ostaju u zoni u kojoj udišemo zrak", pojasnila je Radić.

Rješenja zahtijevaju dugoročne mjere

O zagađenju zraka u javnosti se govori uglavnom kada problem postane aktuelan, ali pronalaženje rješenja zahtijeva vrijeme i konkretne korake. Stručnjaci kao neke od mogućnosti za smanjenje zagađenja navode centralizirane sisteme grijanja, veće korištenje javnog prijevoza i prelazak na druge izvore energije.

"Centralizirani sistemi grijanja itekako doprinose smanjenju zagađenja, kao i korištenje javnog prijevoza i drugih vidova energije. Banja Luka ima veliki potencijal za korištenje geotermalne energije, kao i sistema toplotnih pumpi", istakla je Biljana Lubarda, redovna profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Posljedice i za zdravlje i za prirodu

Ljekari upozoravaju da aerozagađenje štetno utječe na sve organe ljudskog tijela, a posebno na respiratorni sistem. Posljedice zagađenja vidljive su i u prirodi, gdje je pojedinim biljnim vrstama ugrožen opstanak.

Lubarda upozorava da promjene kvaliteta zraka već ostavljaju posljedice na pojedine organizme.

"Pojedine vrste, poput lišajeva i mahovina, i dalje su aktivne, ali ih zbog promjena kvaliteta zraka trajno gubimo", upozorila je Lubarda.

Zagađen zrak posljedica je niza problema, od nedovoljno razvijenog javnog prijevoza i nedovoljne institucionalne posvećenosti energetskoj efikasnosti do manjka inspekcijskih kontrola i klimatskih promjena. Dok se ne poduzmu konkretne mjere, ljekarima i naučnicima preostaju apeli i upozorenja.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI