Alarmantan pad povrata na kapital banaka u BiH?

Kriza u Europi koja se sve više produbljuje i prema ocjenama ekonomskih stručnjaka utjecat će i na perspektive bankarskog sektora u BiH. Razlog tomu ležu u činjenici da se i majke banka u BiH suočavaju se sa recesijom na vlastitim tržištima, a u prilog im ne idu ni sve stroži zahtjevi njihovih regulatora po pitanju izloženosti u zemljama jugoistočne Europe, te opterećenja Basela III.

Sve će to utjecati, smatraju stručnjaci, na to u kojoj mjeri i po kojoj cijeni će uopće moći upućivati svoj kapital na naša tržišta.

Sanel Kusturica, predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor Sparkasse Bank, na nedavnom skupu u Neumu naveo je da je jedan od faktora odlučivanja o ulaganju i specifična stanja na tržištima njihovih subsidijara i očekivanja koja imaju prema njima. "Tu treba realno i iskreno sagledati kakve im šanse za profitabilan biznis nude tržišta u našoj regiji. Kada je u pitanju konkretno BiH, sigurno da zemlja sa visokim kreditnim rizikom i skromnim ekonomskim performansama nije najatraktivnija destinacija za strani kapital", navodi on.

Iako je od 2007.-2011. godine bankarski sektor BiH, kao i Hrvatskoj i Srbiji, povećavao iznos kapitala u kontinuitetu istodobno je profitabilnost kontinuirano opadala ili varirala, a samim tim i povrat na prosječni kapital (ROAE), koji se oporavlja tek u 2011. Kusturica je naveo da je u usporedbi sa Hrvatskom i Srbijom, najveći, može se reći alarmantan pad povrata na kapital iskazalo bankarstvo BiH, sa 9% u 2007. na negativnih 5,5% u 2010., a i nakon pozitivnog razvoja u 2011. na 5,9% ROAE što je dosta niže nego u susjednim zemljama.

"Ako uzmemo da su očekivanja povrata na uložena sredstva svakog investitora u poslovnoj praksi minimalno 10%, postavlja se pitanje opravdanosti ulaganja. Jasno je da su se bankarski investitori iz Europe u našem regionu u proteklom periodu odrekli tih očekivanja. To vodi zaključku da, iako može biti pojedinačnih izuzetaka, generalno kod investitora u financijskom sektoru postoji jedna dugoročna vizija razvoja poslovanja i vjera u razvojne potencijale regije", navodi Kusturica.

Vjera u razvojne potencijele regije

Smatra da je ovo šansa koju niti jedna zemlja naše regije ne bi smjela propustiti, jer jaki i profitabilni bankarski sistemi mogu i trebaju biti okosnica privrednog razvoja, a istovremeno nije realno očekivati, kaže, da će strani investitori, uključujući i one iz bankarskog sektora, prihvatiti neispunjavanje željenog povrata na uloženo u kontinuitetu.

Zbog toga bi se BiH trebala hitno fokusirati na entitetsko usklađivanje zakonodavnog okvira u kojem banke posluju jer njihova neharmoniziranost stvara pravnu nesigurnost koja ne samo da opstruira rad banaka nego je i apsolutno neprihvatljiva za zemlju koja teži europskim integracijama, navodi on. Na red bi trebale doći i zmjena brojnih nejasnoća, nepreciznosti, pa čak i kontradiktornosti u propisima.

Predviđa da će 2012. godina donijeti opći pritisak na likvidnost banaka, između ostalog, i zbog najavljenog povlačenja dijela depozita javnih preduzeća iz bankarskog sektora.

Također, bit će sigurno neophodna revizija propisa iz dijela likvidnosti, koja je svakako već duže poželjna, kako bi se oslobodila dodatna likvidnost i podstakao kreditni rast. U svakom slučaju, proces kreiranja zakonskih rješenja se mora odvijati u koordinaciji zakonodavstva i bankarske struke i zasnivati na detaljnim analizama posljedica, kako bi ona imala pozitivan, a ne negativan efekat na kompletnu ekonomiju zemlje, kakvih je bilo u prošlosti, navodi Kusturica.

Stabilnost bankarskog sektora

Govoreći o dosadašnjem razvoju, navodi da on može biti osnova za pretpostavku da se profitabilnost bankarskog sektora BiH u kratkoročnoj perspektivi neće vratiti u negativnu zonu. "Projekcija trendova u pojedinim oblastima je nezahvalna, ali za BiH je izvjesno da će ukupna stabilnost, likvidnost i kapitaliziranost sektora biti održana. Kada je u pitanju kreditiranje, ukoliko se ostvare pesimistične projekcije ekonomskog rasta za 2012. godinu, uz pritisak na bh. banke da se pojačano orijentiraju na depozite kao domaće izvore sredstava, rast kredita ne može značajno nadmašiti prošlogodišnje stope", navodi Kusturica.

U svakom slučaju, kaže, dosadašnji rast kreditiranja, kapitala i aktive sektora je pokazao da bankarski sistem nastoji podržati i doprinijeti ekonomskom rastu zemlje, u skladu sa mogućnostima i zakonskim okvirom u kojem djeluje.

D.Kozina