Tarik Đođić, direktor nevladine organizacije Halal Europe - BiH može postati europski centar halal-biznisa

Tarik Đođić

U Maleziji je početkom svibnja održan Četvrti svjetski halal forum (WHF). Riječ je o skupu na kojem se, osim predstavljanja napretka svjetskog halal tržišta, pokreću inicijative, razmjenjuju mišljenja i iskustva te donose važne odluke za halal u svijetu. Svjetski halal - forum danas ima 2.000 delegata iz četrdesetak zemalja.

Prema posljednjem rangiranju 170 halal-certifikacijskih institucija u svijetu, Agencija za certificiranje halal-kvalitete iz BiH uvrštena je među pet najuspješnih prema uređenosti i funkcionalnosti. Na Četvrtom halal-forumu u Kuala Lumpuru BiH je predstavljena kroz štand organske hrane Jukan iz Gračanice. Osim toga Faruk Širbegović, direktor Širbegović grupe, potpisao je memorandum o razumijevanju u koji podržava projekt gradnje bosanskog halal-parka u Gračanici. Promovirano je i novoformirano udruženje Halal Europe, koje će se u BiH i široj regiji baviti promoviranjem halala, halal-certificiranih proizvođača i proizvoda.

Za direktora Halal Europe izabran je Tarik Đođić, koji je boravak na svjetskom halal-forumu u Maleziji iskoristio za predstavljanje potencijala koji bi Bosni i Hercegovini mogli pomoći da postane europski centar halal-biznisa, a istaknuo je i kako se procjenjuje da je ukupan halal biznis u svijetu vrijedan više od bilijun dolara na godinu.

• Imenovani ste za predsjednika Halal Europe. Kako se to dogodilo?

- Halal Europe je nevladina organizacija, formirana u Bosni i Hercegovini, zamišljena kao otvorena platforma, čiji je cilj promovirati ideju halal-biznisa, educirati i povezivati poslovne subjekte koji žele poslovati u okvirima halal-standarda. Meni je velika čast da sam njen prvi predsjednik. Bosna i Hercegovina je mjesto koje mi zamišljamo

kao prirodnu raskrsnicu koja će potrošače voditi do proizvođača i obrnuto i u kome ljudski i prirodni potencijali dopuštaju snažan prodor prema potencijalnim tržištima. Podsjetit ću vas da smo prije nekoliko godina, zahvaljujući sinergiji mnogih ljudi i institucija, dobili Agenciju za certificiranje halal-proizvoda, koja je danas regionalni faktor i čija dostignuća danas služe za primjer mnogim sličnim agencijama u svijetu. BiH mora iskoristiti

svoje potencijale, a proizvodnja hrane jedan je od njih. Dio toga svakako mora se plasirati i na ogromnom i potentnom halal-tržištu diljem svijeta.

• Šta će to značiti za BiH, s obzirom na to da smo u usporedbi s arapskim zemljama mala država koja tek razvija svijest o halalu?

- Bosna i Hercegovina jest mala zemlja i u ovom trenutku marginalan proizvođač. No nije marginalna u prirodnim i ljudskim potencijalima. Nadam se da dolazi vrijeme kad ćemo se prestati otimati za postojeći, skromni i nedovoljni kolač i svi zajedno početi raditi na izradi novog, izdašnijega kolača za sve nas. Halal-certifi kat je jako tražen proizvod u našem okruženju, čak mnogo traženiji nego u BiH. Bosna i Hercegovina zaista može i, naravno,

treba postati logistički, proizvodni, financijski centar halal-biznisa, regionalni i, ako Bog da, europski.

• Kako pridobiti europske proizvođače?

- Halal-proizvodnja neće narasti bez ukupne veće proizvodnje. I dalje moramo raditi kao država na mnoštvu polja: poslovnom okruženju, korištenju prirodnih potencijala, boljoj infrastrukturi, jeftinoj i dostupnoj energiji, razvijanju odnosa sa svijetom… Tek u tom kontekstu halal-projekti mogu dobiti punu afirmaciju. Zasad imamo razumijevanje

mnogih prijatelja iz svijeta koji su spremni uložiti u BiH i koji će idućih mjeseci doći u Bosnu i Hercegovinu ispitati mogućnosti i uložiti u našu poljoprivredu, mesnu industriju, turizam, eventualno i u financijski sektor. Islamsko je bankarstvo danas, u svjetskim okvirima, najmanje pogođeno katastrofalnom svjetskom financijskom krizom i recesijom. To je i prirodno, jer islamsko bankarstvo, prema prirodi stvari, ima doticaj s projektima, rizik je od početka zajednički. Smatram da se moramo osloboditi predrasuda i pokušati iskoristiti prednosti, a ne beskrajno tražiti načine zašto nešto ne može i kako ne može.

• Brazil je najveći proizvođač halal-hrane u svijetu. Može li BiH postati poput Brazila?

- Brazil je prepoznao i iskoristio šansu. I Argentina je važan proizvođač. Na forumu sam sreo i ljude iz Švicarske, Rusije, Kanade, SADa, Nizozemske… Svi oni traže svoje mjesto na lukrativnom halal-tržištu. Bosna i Hercegovina i Brazil veoma su različite zemlje i prema broju stanovnika i prema teritoriju, ali BiH ima potencijala da bude `mali Brazil`.

• Kada će pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH biti osnovana grupacija proizvođača s halal certifikatom?

- Vanjskotrgovinska komora je institucija otvorena privredi i privrednicima. Neki su naši privrednici već izrazili interes za uspostavljanje nekog vida udruženja u sklopu Komore. Nadam se da će se to vrlo brzo dogoditi. Komora će, sa svoje strane, pružiti punu podršku i uslugu, kao i svim drugim našim udruženjima i grupacijama.

razgovarala Elvira Ahmetović

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih