EIN Natural sokovi od domaćeg voća: SOK i tačka!

Sok. Sok i tačka. Ukoliko probate sokove kompanije EIN Natural, uistinu ćete staviti tačku na sve sokove koje ste do sada probali.  Radi se o sokovima kompanije osnovane 2011. godine, a koja se bavi se uzgojem, proizvodnjom i trgovinom najkvalitetnijih sokova od voća i povrća. Stopostotni vlasnik kompanije EIN Natural je EIN d.o.o. Sarajevo, a njeni vlasnici su Emir Ahmetagić i Nihad Imamović, koji su partneri u tom projektu. Sam EIN je holding, koji pored kompanije za proizvodnju sokova ima i jednu transportnu kompaniju HAAK Trans, te svoj auto servis AD.

U razgovoru za eKapija.ba, Jasmin Salkić, direktor EIN Natural, ističe da je Sok. 100% sok bez konzervansa, bez dodatih šećera, vode i drugih primjesa. Sam proces proizvodnje odvija se u proizvodnoj hali u Rajlovcu, gdje se nalazi i odvojeni magacin. Na pitanje zašto su se odlučili na ovu vrstu sokova, kaže da je osnovni razlog taj što Bosna i Hercegovina ima toliko potencijala da se mogu napraviti jako dobre stvari, a da je  problem u tome što sami sebe podcjenjujemo misleći da je nešto izvana bolje i kvalitetnije.

"Zato smo se odlučili na ovaj korak da dokažemo da možemo. Kada govorimo o 100% soku, cilj kompanije je da se digne svijest potrošača o zdravom načinu života. Vrlo je bitno da ljudi znaju i što je ustvari bitno u cijeloj priči, jeste da potrošači trebaju čitati deklaracije na voćnim sokovima na kojima piše da je sok od koncentrata, uz  20 ili 30% udio voća i sa raznim aditivima i pojačivačima. U Sok. nema nikakvih dodataka, vode, sladila, aditiva, konzervansa, dakle isključivo samo presovano voće kroz pasterizator. Onaj ko ga proba, sigurno je da će se brzo uvjeriti u to, bez obzira na sve analize koje to i potvrđuju. Dakle, u okviru te edukacije, želimo da ubijedimo ljude, da voćni sokovi nemaju veze sa prirodom. U tome je naša najveća razlika", objašnjava Salkić.

Inače, sama proizvodnja odvija se na najmodernijoj tehnologiji kupljenoj u Austriji, s tim da je  dio tehologije za pakovanje i tiketiranje radila domaća firma Uzun Commerce i njihovi inženjeri. Kompanija se, po njegovima riječima, pokazala veoma profesionalno i dokazala da bh. kapaciteti mogu odgovoriti zahtjevnim tehnologijama kakve su austrijske.

U firmi je zaposleno četiri radnika, budući da se ulaganjem u tehnologiju sav proces automatizovao. Jedini proces koji radi ljudska ruka je momenat ubacivanja voća. Ipak, kada dođe vrijeme punjenja sokova, što se radi od septembra do januara, upošljavaju sezonske radnike na period od šest mjeseci.

Objašnjavajući taj automatizovani proces proizvodnje, Salkić navodi da prije ubacivanja voća ljudskom rukom, ono ima pretpranje, pranje, te maksimalnu provjeru kroz ruke svake voćke prije nego što uđe u sistem. Nakon ubacivanja, slijedi presovanje voća , u jednom dijelu ostaju nus produkti, dok voće odlazi u burad gdje se radi kombinacija okusa voća.  Pored okusa jabuka, kruška,  kruška-jabuka, mrkva-jabuka, višnja, ove godine uvode jagodu i divlju kupinu ili malinu.

Kada se sokovi pripreme, prolaze kroz pasterizator, koji je srce fabrike i na kojem se radi na temperaturi od 80 stepeni radi čuvanja 100-postotne vrijednosti tog voća, dok kompanije koje rade s koncentratima, kako objašnjava, rade na temperaturi od 90 stepeni na kojoj se ubijaju svi bakcili, ali i vitamini.

"Upravo je u tome glavna razlika. Radom na toj temperaturi zadržavamo potpunu vrijednost zdravog soka. Tako smo poslije dvije godine, uspjeli da od Federalnog zavoda za poljoprivredu dobijemo i potvrdu i stručnu analizu, a koji prilikom provjere kvalitete ni sam nije mogao vjerovati kako može sok stajati dvije godine, a da nema konzervansa i koncentrata“, navodi on. 

Prolazeći kroz proces proizvodnje, Salkić kaže da nakon pasterizacije dolaze očišćene boce staklenke i čepovi, s tim da su sa pomenutom kompanijom Uzun, uradili jedan novi sistem, gdje se flašice peru dodatnom parom. Nakon toga, ide proces punjenja, zatim sistem hladilice gdje se temperatura sokova obara naglo sa 80 na 30 stepeni, pod sistemom hlađenja kanala. To nam objašnjava "klikanjem" čepova koji je ustvari sistem kontrole soka. Poslije punilice i obaranja temperature dolazi tiketiranje, a nakon sortiranja flaša stiže gotov sok, uz nadzor inžinjera koji prati tok mašina i tehnologa koji prati kvalitet.    

Odatle se sokovi izvlače u skladište koje također praćeno elektronski.

"Ove smo godine, odnosno u zadnjem kvartalu 2012.godine, imali prvo veliko punjenje od 120.000 litara soka. Kapacitet same fabrike je 500 litara na sat, a kako polako uvodimo sokove i na tržište, proizvodnju ćemo povećati na 300.000 litara", navodi naš sagovornik.

Otkup sirovina

Kada je riječ o otkupu sirovina, Salkić ističe da su svi njihovi dobavljači iz BiH, izuzev, kada oni to količinski ne mogu pokriti, onda traže dobavljače iz Srbije ili Makedonije. Ali, prvenstveni je cilj da to budu bh. proizvođači, pa su svi sokovi urađeni od 95% domaćeg voća.

"Naš krajnji cilj je da pokušamo vratiti ljude na svoja sela na kojima propada velika količina voća. Razlog tome je Istočna Bosna koji spada u najbolji kraj za jabuke, jednostavno Božji dar, kakav ne postoji nigdje u Evropi.  S toga, u narednim godinama planiramo da napravimo 6-7 otkupnih centara u Federaciji i Republici Srpskoj, gdje bi EIN fabrika svake godine otkupljivala određene količine voća. Tako se proizvođači mogu osloniti na to da će biti naši dobavljači. I kada se na kraju proizvede sok, koji je sigurno najkvalitetniji u BiH, ljudi će prepoznati da je domaće najbolje i da su svi bili učesnici u tome", odlučan je Salkić, dodajući da je sa pojedinačnim proizvođačima voća iz ovoj kraja dogovoren otkup od minimalno 500 tona jabuke što plaćaju odmah na licu mjesta.

Njihove napore je prepoznala i Vlada Bosansko-podrinjskog kantona i odlučila da stimuliše proizvođače kroz razne podsticaje. Sredstva su, kaže nam, već stavljena u budžet, a saradnja može dati izuzetne rezultate, kako zbog dodatnog zapošljavanja, tako i zbog otkupa po tržišnim cijenama. Osim u Goraždu, voće nabavljaju i iz drugih krajeva, pa je tako iz Zvornika nabavljena višnja, a u Gradišci jabuka. Planirajući nove okuse u narednim godinama, kompanija EIN u Hercegovini ima svoje zasade voća, sve sa ciljem da potrošači u njihovim sokovima prepoznaju kvalitet zdravlja koji piju.

Nova fabrika u Vogošći

Kada su u pitanju planovi za naredni period, osim proizvodnje sokova, kompanija EIN Natural za ovu godinu ima u planu uvođenje novih proizvoda. Naime, radi se o  iskorištavanju nusprodukta, odnosno velikim količinama ostataka voća koji ostaju nakon presovanja, a koji ne idu u sok.

"Iz toga ćemo praviti pekmez i uvesti jednu novu liniju u našem asortimanu. U okviru tih planova i inače širenja proizvodnje kupili smo zemljište na lokaciji Nova industrijska zona u Vogošći  na kojoj planiramo izgradnju nove hale od 2000 kvadratnih metara po svim HACCP sistemima. S obzirom da težimo da dobijemo pečat EU za organski sok,  u saradnji sa USAID-om i njihovim konsultantima, dogovaramo gdje će se nalaziti sirovine, hladnjače i koliko mora biti čist dio gdje se odvija proizvodnja. U tom dijelu će se nalaziti i jedna luksuzna prodavnica, gdje će se moći doći pogledati sistem, te probati i kupiti sok", kaže nam Salkić, garantirajući da će biti najmodernija fabrika u regiji za proizvodnju 100% prirodnih sokova. 

Po njegovim riječima, radi se o investiji od milion maraka. Fabrika će imati bazene, hladnjače, najsavremenije tehnologije, a pored fabrike, gradiće se i skladište od 1.500 kvadrata.

Inače, radovi su u početnoj fazi, upravo su završene sve analize tla i uplaćene dozvole za građenje. Prema njegovima prognozama,  skladišna hala bi već mogla biti gotova za dva mjeseca, a nova proizvodna hala do septembra.

Osim ovih planova, EIN Natural radi i na distribuciji sokova. Što se tiče tržnih centara, trenutno imaju ugovor sa Gadžo Comercom, kroz čije je granape puštena jedna serija litarskih sokova. Osim njih imaju saradnju sa Grupacijom As Jelah, a u završnim su pregovorima sa Konzumom i Mercatorom, koje planiraju nastaviti sa Dm-om i Bingom.

Jedan od njihovih većih kupaca je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, tj. odjel Pedijatrije. Osim njih, izdvaja saradnju i sa Aerodromom, te Bosnalijekom.

Što se tiče izvoznih ambicija, Salkić ističe da su upravo u toku pregovara za izvoz u Tursku i Saudijsku Arabiju. Osim ovih tržišta imaju interesovanja i iz Evropske unije, budući da su pri kraju uvođenja HACCP standarda. "Ubijeđeni smo da možemo ovim tržištima konkurisati i sa cijenom i sa zdravim voćem koje Bosna i Hercegovina ima, odnosno kvalitetom koji mi sublimiramo u Sok. Dakle, naš krajnji cilj je da dižemo ljudima svijest o zdravom načinu života i da zaposlimo što više ljudi. Iako svaka kompanija ide za profitom, nama profit nije na prvom mjestu", kaže on.

Ono po čemu se izdvajaju ovi sokovi jesu i jedinstvene ambalaže i staklene boce, čemu je posvećena posebna pažnja. Rađene su po ekološkim standardima, kako bi sve pripadalo prirodi. Inače, dizajn je radila bosanka Amna Mahić Bajrović koja je u Americi stekla ogromno iskustvo, radeći na projektima poput znaka za Discovery, donji veš za Michael Jordana i mnogim drugim. Tako je dizajn, čak i dok je bio u probnom punjenju, osvojio mnoge te bio nominiran i za nagradu CROPAK 2011 koja se dodjeljuje u Hrvatskoj.

Podrška sportu i kulturi

O okviru prodora na tržište, EIN Natural planira jače medijske kampanje, kao i medijska sponzorstva. Tako će ove godine biti sponzor Kid's Festivala sa kojima je u planu dugoročna saradnja. "Razlog tome je što se radi o dječijem festivalu i što želimo da upravo djecu od malih nogu učimo šta je zdravi način života", objašnjava nam Salkić. Podrška su mnogim kulturnim i sportskim događajima, ali i generalni sponzor Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine. S druge strane je i sam bh. košarkaš Mirza Teletović dao podršku SOK.-u, s ciljem da podrži domaći proizvod.

Seida Bijedić