Međunarodni poslovni forum: Privrednici o ekonomskoj krizi

Tradicionalna, 28. po redu manifestacija „Izbor najmenadžera jugoistočne i srednje Evrope" započela je jutros u Sarajevu poslovnom konferencijom o regionalnoj saradnji i razvoju, koja je ove godine u znaku ocjena i procjena o tome šta privredu Hrvatske i ostalih zemalja regiona čeka nakon ulaska Hrvatske u članstvo Evropske unije.

Privrednici i političari na konferenciji diskutuju o novim rješenjima za brži razvoj i povezivanje biznisa u regionu, a uvodničari su bili ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, ministrica regionalnog razvoja i lokalne samouprave Republike Srbije Verica Kalanović i ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH Erdal Trhulj.

Ministar Šarović je ocijenio da regionalnu saradnju i regionalne projekte nismo u dovoljnoj mjeri iskoristili.

"To je bila velika šansa za BiH, ali i za ostale zemlje. Više je bilo projekata u nekom drugim oblastima, a najmanje u oblasti ekonomije i privrede. Ovaj susret je prilika da i o tome razgovaramo i da to bude neka vrsta podsticaja", kazao je Šarović.

CEFTA je, po njegovim riječima, jedan od rijetkih sveobuhvatnih projekta koji je uspješan projekt i za BiH, iako je u CEFTA-i startovala sa najslabijom pozicijom u odnosu na druge zemlje.

"Ulazak Hrvatske u EU daje nam na neki način priliku da se regionalno povezujemo kako bi bili uspješniji. Prilika za regionalnu saradnju je mnogo i samo je na nama da li ćemo ih iskoristiti uključujući i povlačenje posebnih IPA sredstava za regionalnu saradnju što također nismo iskoristili na pravi način", istakao je Šarović.

Hrvatska je dosad bila naš najvažniji vanjskotrgovinski partner i ministar Šarović očekuje da će obim razmjene ostati isti, odnosno da će se povećati, posebno sa bh. strane jer je naš izvoz u Hrvatsku daleko manji od hrvatskog izvoza u BiH.

"Mi naravno moramo najviše da radimo na dostizanju standarda kako bi mogli da nastavimo izvoz u Hrvatsku", istakao je Šarović.

Ministrica regionalnog razvoja i lokalne samouprave Republike Srbije Verica Kalanović je kazala da ni dosad nismo imali zabranu da do maksimuma iskoristimo trgovinsku, ekonomsku, infrastrukturnu i saradnju kroz realnu privredu i zajednički nastup na trećim tržištima.

"Moramo da budemo mnogo aktivniji, mi iz Srbije i vi iz BiH. Samo ako tako budemo posmatrali nove okolnosti i šanse moći ćemo iz toga da izvučeno i određene benefite, za naše ekonomije i građane", kazala je Kalanović.

Iza nas je, po njenim riječima, decenija koju je obilježila jedna politika koja nije bila dobra ni za jednu zemlju pojedinačno, ni za region u cjelini. Politika će, po njenim riječima, morati da pravi mnogo veće kompromise. Na našu sreću, ekonomija koja je trpila posljedice loše vođene politike, po njenim riječima, brže je uspostavila mostove saradnje, nego što je to bila politika.

"Radujem se ovom i ovakvim skupovima. Sve što više budemo više pričali i zalagali se za ono za šta se deklarativno svi zalažemo, a to su interesi građana, biće i to da politika prati ekonomiju, a ne ekonomija politiku, odnosno da politika omogućava mnogo više saradnje u ekonomskim odnosima i mnogo bližu saradnju u životu ljudi, a da se manje ekonomija i život ljudi ugledaju na nesuglasice koje imaju političari",  istakla je Kalanović.

Tek kad svi zajedno budemo integrisani u EU na Balkanu, dodala je, moći ćemo da ostvarimo puni ekonomski prosperitet i socijalnu sigurnost za naše građane.

"Što se Srbije tiče, sigurna sam da ćemo pružiti svu i nesebičnu pomoć da procesi evropskih integracija budu brži i intenzivniji za sve zemlje na Balkanu", zaključila je Kalanović.

Po riječima federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Erdala Trhulja, integracioni procesi koji se kontinuirano dešavaju u cijeloj Evropi nedvosmisleno pokazuju da su regionalni privredni razvoj i saradnja neizostavan partner integracija i napretka.

"Regionalna privredna saradnja je osnova privrednom i ekonomskog razvoja svake zemlje ili pojedinog njenog dijela, pa se i definisanje regionalne razvojne politike nameće kao jedno od rješenja koje će omogućiti svim zemljama regije da ostvare svoj potencijal i iskoriste mogućnosti za održivi razvoj i blagostanje svojih građana", kazao je Trhulj.

Za poticanje tog cilja, kako je napomenuo, potrebno je zajedničko djelovanje.

Trhulj je dodao da visok stepen međuzavisnosti privredne strukture zemalja jugoistočne Evrope i Balkana, ali i teškoće u osvajanju novih tržišta, nameću potrebu obnavljanja i jačanja njihove međusobne ekonomske saradnje.

"S tim u vezi, dugoročni regionalni razvoj cijelog regiona i pojedinih zemalja mora biti usklađen sa strateškim ciljevima ukupnog društveno-ekonomskog razvoja, uvažavajući činjenicu da se samo u širim regionalnim okvirima mogu na pravi način valorizovati potencijalne komparativne prednosti", kazao je Trhulj.

Zemlje jugoistočne Evrope i Balkana su manje i srednje zemlje koje se mogu efikasno razvijati uključivanjem u regionalne ekonomske integracije.

U tom pogledu, ističe ministar Trhulj, za zemlje ovog regiona od velikog je značaja saradnja na projektima unapređenja regionalne trgovine i podsticanja investicija, uključujući i finansijske poticaje za realizaciju infrastrukturnih projekata.

Na tim osnovama zemlje ovog regiona mogu da koriste efekte integracija koji se ogledaju u porastu proizvodnje i potrošnje, te u mogućnostima da štite svoje razvojne interese u širim ekonomskim integracijama i međunarodnim organizacijama.

Trhulj je istakao da liberalizacija trgovine i direktna strana ulaganja predstavljaju dva ključna elementa za privredni razvoj regiona jugoistočne Evrope i njegovu efikasniju integraciju u svjetsku privredu.

"Regionalna privredna saradnja obezbjeđuje jedinstveno tržište atraktivno za inostrane investitore, unapređuje konkurentnost privreda i preduzeća pojedinih zemalja, a samim tim jača i njihovu pregovaračku poziciju. Ovi procesi nisu bili zaustavljeni ulaskom Slovenije u EU, pa neće ni ulaskom Hrvatske u EU, iz prostog razloga jer ekonomski zdrave i prosperitetne članice EU u našem regionu mogu samo doprinijeti neminovnim regionalnim procesima", kazao je Trhulj.

Učesnici konferencije, po riječima direktora Direkcije za izbor najmenadžera BiH i jugoistočne Evrope Paneta Škrbića, dolaze iz 14 zemlja Evrope. Škrbić je kazao da će na konferenciji biti usvojeni zaključci i proglas firmama i vlastima kako da se unaprijede aktuelni procesi.