Biznis preselili na društvene mreže

Naplata poreza i drugih dadžbina u cijeloj državi je iznimno otežana, a kontrola rada privrednih subjekata nije na očekivanom nivou zbog svojevrsne ekspanzije poluilegalne i nelegalne prodaje proizvoda i robe širokog asortimana putem interneta.

O kakvoj se zapravo ekspanziji radi dovoljno je zaviriti na Facebook i druge društvene mreže gdje se prodaje bukvalno sve, od igle do lokomotive. Nadasve je zanimljivo da zbog mnogih "olakšica", a posebno onih poreskih, dugogodišnji vlasnici privrednih subjekata (i objekata) zatvaraju svoje radnje i butike te se odlučuju za novu, online vrstu biznisa, pri čemu velike zarade ostvaruju oni s najprofesionalnijim odnosom prema klijentima.

Problem je, međutim, što je u svemu ovome država na ogromnom gubitku, a neuređena zakonska oblast istinski je poreski raj za prodavce i posrednike u prodaji koji za svoje kupce naručuju robu iz inostranstva upravo putem interneta. Kolika je šteta za državu - u ovom trenutku niko ne zna, iako pojedine institucije pokušavaju uraditi približne kalkulacije.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, upozorava da se većina internet prodavaca u BiH ovim "biznisom" bavi bez ikakvog zakonskog pokrića.

"Oni ostvaruju prihode na koje ne plaćaju nikakve ni direktne ni indirektne poreze, a o ovakvoj vrsti prodaje ne postoji nikakav trag. Jedan je problem prodaja putem interneta, a drugi su posrednici u prodaji", ističe Kovačević, koji upozorava da se svaki ovakav "trgovac" mora registrirati u sistem PDV-a onda kada profitom pređe 50.000 KM godišnjeg prometa.

"I svaki žiro račun u bankama, na kojima se dnevno vrše značajne uplate novca od strane fizičkih lica, trebao bi bude predmet provjere, jer bi se na taj način moglo doći do onih koji robu prodaju nelegalno", zaključuje Kovačević.

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove pozivaju građane koji imaju saznanja o nelegalnom prometu robe da obavijeste najbližu tržišnu inspekciju.

"Prodaju na daljinu može da organizuje samo trgovac koji se registrovao za tu vrstu trgovine i koji mora da posjeduje odgovarajući poslovni prostor, odgovarajuća sredstva i opremu. Za obavljanje ovakvog oblika trgovine trgovac je dužan da osigura i odgovarajuće skladište robe", navode iz Republičke uprave.

Jasno je, dakle, da su carinske i poreske institucije prepoznale ovaj galopirajući trend, pri čemu se zbog neuređene zakonske oblasti danas stotine možda i hiljade građana BiH nelegalno bavi online trgovinom.

Ibrahim Tirak, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, smatra da je ovaj problem "žestok i eskalirajući" upravo zbog nepostojanja zakona. Kaže da je, osim online prodaje, u posljednje vrijeme sve izražajnije organiziranje svega i svačega i putem oglasa pa čak i prodaje lijekova!

"Naši inspektori su kontrolisali i prevoz putnika putem oglasa. Sve te firme, kao i one koje se bave prodajom putem interneta, su nelegalne. Imaju čak i zakupljene servere vani pa ih je teško kontrolisati", ističe Tirak. On smatra da na nivou države moraju biti usaglašeni određeni zakoni, "jer se društvene mreže ne mogu ograničiti na jedan entitet".

"Ta vrsta biznisa preko društvenih mreža i oglasa je uzela velikog maha. Mi smo odavno prepoznali taj problem, nažalost, oni koji pišu zakone nisu", ističe Tirak, navodeći da niko ne zna koliku štetu trpi cijela država.

Poreska uprava RS radi analizu Iz Poreske uprave RS ističu "da su uočili ovu pojavu" te da u skladu s njom vrše analize, formiraju bazu podataka i određuju rizične branše. "U narednom periodu će se preduzimati aktivnosti radi utvrđivanja eventualnih oblika izbjegavanja i utaje poreza. Nakon završetka određenih aktivnosti te izvršenih provjera dostavićemo vam informaciju", navode iz Poreske uprave.