Za zaštitu Hutovog blata bit će potrebna pomoć svih nivoa vlasti

Seminar o upravljanju kvalitetom i promocijom parka prirode Hutovo blato, održan jučer na Karaotoku, organiziran je sa namjernom da sve zainteresirane upozna sa jedinstvenim prirodnim bogatstvom Hutovog blata, turističkim potencijalima ovog područja, kao i načinima unaprijeđena  iskorištenosti tih potencijala.

Julijana Mikulić Jurković, projekt menadžer znanstveno istraživačke udruge Dole, organizator seminara, kaže da je njegov cilj unaprjeđenje kvalitete i promocija Hutovog blata na regionalnoj i svjetskoj razini.

"Hutovo blato ima veliku vrijednost koju smo dužni podržati, unaprijediti i tretirati na pravi način. Javnost se treba upoznati s istinskom vrijednošću i potencijalima ove prirodne oaze kako bi pojačali svijest ljudi i potaknuli odgovorne na kontinuiranu brigu o Parku prirode Hutovo blato", kazala je Mikulić Jurković.

(Erdal Trhulj)

Tijekom seminara istaknuti stručnjaci iz ove oblasti govorili su o oblasti hidroenergije i zaštite okoliša, uvođenju standarda kvalitete, te promociji i brendingu ovog područja. Navedeno je da energetski sektor bitno utječe na okoliš, ali i da kroz kvalitetno planiranje može biti, čak, i u  funkciji njegove zaštite.

Jedan od sudionika panela federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trihulj ilustrirao je to primjerom slapova Kravice, čija sedra prilikom većih sušnih razdoblja slabi  čime se ugrožava taj prirodni fenomen. Izgradnjom manje hidrocentrale uzvodno od slapova mogla bi se kontrolirati vlažnost sedrenih stijena te bi se tako spriječila opasnost da dođe do njihova pucanja, kazao je on. Naveo je i to da je potreban angažman kako ljudi zaposlenih u ovom parku prirode, tako i kantonalnog i federalnog nivoa vlasti kako bi Hutovo blato postalo turistički brand. 

Nikola Zovko, direktor parka Hutovo blato, kazao je da se prije svega mora riješiti zaštita Hutovog blata, te problemi sa vodama koji godinama vladaju na ovom području. ''Kroz razne domaće propise i međunarodne konvencije, sve su razine vlasti u BiH preuzele odgovornost za brigu o Hutova blatu. I njihova je obveza da ovo područje tretiraju na  ispravan način", kazao je Zovko. Smatra da zaštita i očuvanje Hutovog blata zaslužuje daleko veću pozornost države BiH i Federacije jer je ono nacionalni spomenik koji se nalazi u velikim problemima, a sama županija HNŽ –a nije u stanju izdvojiti sredstva potreba za njegovu zaštitu. Navodi da Svjetski fond za zaštitu prirode  (WWF) već financira tri lovočuvara da bi se zaštitila i poboljšala  zaštita ovog područja koja se suočava sa problemom krivolova. ''Naši lovočuvari još nisu dovoljno opremljeni da se suprostave problemima sa kojima se susrećemo, ali smo na tom putu", naveo je Zovko.

Zoran Mateljak, projekt menadžer Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF),naveo je kako WWF traži rješenja kako bi spriječili daljnje propadanje Hutova blata. ''Dio voda je već preusmjeren za proizvodnju električne energije, a sada se namjerava projektom Gornji horizonti manipulirati i preostalim vodama koje napajaju močvare Hutova blata, a riječ je o jedinim preostalim močvarama u delti Neretve", rekao je Mateljak.

Načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić, čiji je ured nositelj ovog projekta, istaknuo je kako je lokalna vlast prepoznala problem zaštite okoliša na Hutovom blatu no navodi da je problem lokalne zajednice što oni nisu isključivi vlasnici nego HNŽ. "To je dio problema jer lokalna vlast nema nikakvoga utjecaja na ovaj park prirode'', kazao je Vidić.

D.K.