Rijeke iz sliva Neretve bi mogle ostati bez autohtonih vrsta
Kao jednu vrstu bitnu u ovom projektu, profesor Glamuzina je mekousnu neretvansku pastrvu, koja jedina za cijelu Neretvu od svih vrsta pastrve ima održivu populaciju.
mjesto da se poduzimaju žurni koraci u cilju zaštite ključnih prirodnih vrijednosti, danas smo svjedoci da se pokreću projekti koji zauvijek mogu uništiti ono što nam je preostalo od naših prirodnih ljepota i vrijednosti. To je na tiskovnoj konferenciji u hotelu “Ero” rekao Damir Brljević, predsjednik Hrvatske ekološke udruge Buna. Cilj konferencije je bio upozoriti na prijetnje s kojima će se suočavati endemske vrste riba u Buni, Bunici i Bregavi daljnjom provedbom projekta “Gornji horizonti”, kojim su izravno ugrožene spomenute rijeke, Park prirode Hutovo Blato i delta Neretve u Hrvatskoj. Na konferenciji su, pored Brljevića, sudjelovali i Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF) i Branko Glamuzina, profesor na sveučilištima u Dubrovniku, Splitu i Mostaru.
Pokrenuta inicijativa
"Posebno smo zabrinuti zbog odluke Elektroprivrede RS-a da se krene u realizaciju projekta “Gornji horizonti”. Stoga smo pokrenuli inicijativu pod nazivom “Edukacija javnosti o održivom korištenju voda i zaštiti endemskih riba u dolini Neretve", kazao je Brljević. Važnost ove inicijative je prepoznala međunarodna fondacija Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF) te je projekt podržala tehnički i financijski. Projekt pod nazivom “Gornji horizonti”, koji se provodi u istočnoj Hercegovini i podrazumijeva preusmjeravanje voda sliva rijeke Trebišnjice, već ima negativne učinke na prirodnu okolinu u dolini Neretve. Ako se taj projekt provede do kraja, rijeke iz sliva Neretve, poput Bune, Bunice i Bregave, potpuno će ostati bez autohtonih vrsta.
Zabrinutost
"Zabrinuti smo zbog toga i želim naglasiti da to u konačnici ne mora značiti da će se realizirati nekakav katastrofalni scenarij, ako bi se ovim sustavom upravljalo na jedan ekološki prihvatljiv način. Nažalost, dosadašnja praksa je pokazala da u ovaj sustav dosad nije bila ugrađena ta ekološka komponenta i to je nešto što želimo popraviti našim aktivnostima", istaknuo je Mateljak.
Kao jednu vrstu bitnu u ovom projektu, profesor Glamuzina je mekousnu neretvansku pastrvu, koja jedina za cijelu Neretvu od svih vrsta pastrve ima održivu populaciju.
"Te pastrve nema nigdje u svijetu, osim nekih podvrsta u Hrvatskoj. Na tome se može temeljiti budući da razvoj sportskog ribolova kojeg prati i ruralni razvoj kroz apartmane. Jedan veliki potencijal će biti izravno ugrožen, ako se koncept koji je prikazan kroz studij utjecaja na okoliš “Gornjih horizonata” prihvati i ne bude nikakvih refleksija s druge entitetske strane", rekao je Glamuzina.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
