Na jugu Hercegovine, u tipično kraškom ambijentu, s lijeve strane Neretve je Park prirode Hutovo blato. Najveći prirodni rezervat ptica u ovom dijelu Evrope, koji je poprilično zanemaren zbog sredstava koja dobivaju, a nisu dovoljna, ali i projekata koji štete njegovu opstanku. Uprkos brojnim problemima, posljednjih godina ponuda za turiste je obogaćena, a iz resornog ministarstva poručuju kako u planu imaju dodatna sredstva kako bi ova ustanova postala samoodrživa.
Mir, tišina, priroda - samo su neke od riječi kojima se može opisati najveći rezervat ptica u ovom dijelu Evrope koji se izdavaja po svojoj veličini i raznolikosti. Posljednjih godina uložena su ogromna sredstva da bi se obogatila ponuda posjetiocima, koji se iznova vraćaju.
"Dođemo radi čistog, svježeg zraka, da uživamo u prirodi. Najviše cijenim ovu tišinu, zvukove prirode, mir koji se ovdje osjeća, koji povoljno djeluje na raspoloženje, na ljudski organizam", priča nam jedna posjetiteljica.
Hutovo je stanište više od 200 vrsta ptica selica, a desetinama njih ovo je stalni dom. Stoga je osim prilazne staze i pristaništa za brodice, nedavno postavljena promatračnica za ptice. Lokacija na kojoj je postavljen dvogled s kućicom pruža nevjerovatan panromaski pogled na ovaj rezervat.
"Uređena je kućica i jedan dvogled za panoramski pogled. Uz to, i projekt u kome smo napravili pristanište za brodove, dva nova solarna broda za turiste, šetnica i jedan adrenalinsko-edukacijski park", ističe voditelj nadzora Parka prirode Hutovo blato Josip Vekić.
Ovo stanište brojnih vrsta ptica, koje dolaze čak i iz Afrike, posljednjih godina ugroženo je ljudskim faktorom, posebno krivolovom. Također i zbog projekta Gornji horizonti, koji diriguju vodostaj u ovom prirodnom rezervatu.
"Imamo ekstreme: kad su velike kiše i poplave - ogromne su vode, a kad nema vode onda dolazi do presušivanja. Krivolova će uvijek biti, lovi se u lokalnim lovačkim društvima, lovi se Crna liska, pa tako ljudi upadaju u Hutovo blato", govori Vekić.
U resornom kantonalnom ministarstvu ističu da ovaj rezervat nije iskorišten niti očuvan na način kako bi trebalo. Jer, kako pojašnjavaju, Zakon o zaštiti prirode predviđa da sva zaštićena područja budu ustanove, što još nije zaživjelo.
"Vlada u narednom periodu planira transformirati Javno preduzeće Park prirode u javnu ustanovu, koja će se moći drugačije i na efikasniji način finansirati iz domaćih fondova, ali isto tako biti u mogućnosti da privuče sredstva iz međunarodnih institucija", navodi Emil Balavac, ministar turizma i okoliša HNK-a (SDP).
Kako pojašnjava Balavac, trenutni prihodi koje ostvaruje ovaj rezervat nisu ni blizu dovoljni da postane samoodrživ. U tome bi, kako je kazao, trebala pomoći i sredstva iz lokalnih turističkih zajednica, što je projekat na koji se također čeka da zaživi.
