BiH ostaje bez miliona eura i u 2015!?

Evropska komisija već drugu godinu zaredom u izvještajima o napretku Bosne i Hercegovine konstatuje da naša zemlja nema uspostavljen efikasan mehanizam koordinacije poslova sa EU. Ovaj sistem bi trebalo da osigura da BiH govori jednim glasom sa Evropskom unijom. Međutim, od toga smo još daleko.

Od BiH se traži uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije različitih nivoa vlasti kako bi preuzimala, primjenjivala i provodila pravnu stečevinu EU. Odsustvo koordinacije postalo je glavna prepreka za napredovanje zemlje u evropskim integracijama.

Primjer iz Bijeljine    

Savjetnik u uredu predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande i voditelj Tima za izradu dokumenta koordinacijskog mehanizma u procesu evropskih integracija Saša Marić rekao nam je da je BiH zbog toga ostala bez sredstava IPA 2013. (oko 50 posto ukupnog iznosa za 2013). Mogući su gubici sredstava IPA i za 2014, a ako se ovaj problem ne riješi u tekućoj godini, BiH će ostati bez sredstava IPA i za 2015. Ukupni iznos sredstava bez kojih bi Bosna i Hercegovina mogla ostati mjeri se stotinama miliona eura.

Komitet Evropske unije za IPA fondove je krajem prošle godine donio odluku o uskraćivanju 47 miliona eura namijenjenih BiH. Riječ je o projektima podrške za saobraćaj, podršci institucijama na svim nivoima za provođenje Zakona o malom biznisu i projektu nabavke opreme za parlamente.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić nedavno je za naš list govorio o tome šta gubitak IPA fondova znači samo za ovaj grad. Bijeljina je proteklih godina, zahvaljujući i evropskim sredstvima, uspjela riješiti problem otpadnih voda i još neke druge manje projekte.

"Ako dođemo u situaciju da od 2014. do 2020. ne budemo mogli kandidovati nijedan naš projekat za IPA fondova, tek onda ćemo vidjeti šta znači kada nemate podršku EU i međunarodne zajednice", kazao je Mićić.

Ovakvih primjera je mnogo i u drugim gradovima širom Bosne i Hercegovine, koji su svoj razvoj bazirali na IPA fondovima, a sada su primorani odustajati od projekata. Sve dok se ne postigne djelotvoran mehanizam koordinacije o pitanjima u vezi sa EU, programiranje sredstava iz IPA 2 programa (2014 - 2020) ne može da počne, a svaka godina odgađanja programiranja znači novi gubitak bespovratnih sredstava, koja bi BiH imala na raspolaganju.

Tokom prvog dijaloga na visokom nivou prije dvije godine u Bruxellesu bh. politički lideri su dogovorili Mapu puta za prijavu BiH za članstvo u EU. Jedan od njenih glavnih elemenata je bio definisanje efikasnog koordinacijskog mehanizma do 31. oktobra 2012. Međutim, politički čelnici nisu ispunili obećanje dato pred evropskim komesarom za proširenje i politiku susjedstva Štefanom Füleom.

Vijeće ministara BiH je na sjednici posvećenoj evropskim integracijama 16. oktobra 2012. imenovalo Tim za izradu dokumenata koordinacijskog mehanizma u čijem radu, osim predstavnika državnog nivoa, sudjeluju i entiteti, distrikt Brčko i kantoni. Osim Marića, u Tim su imenovani Boško Kenjić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Amer Kapetanović iz Ministarstva vanjskih poslova i Darija Ramljak iz Direkcije za evropske integracije BiH.

"Mi u uredu predsjedatelja smatramo da je početak procesa rješavanja bio dobar. Predsjedatelj je osobno od svih sudionika tražio da se u Tim predlože najkompetentniji stručnjaci i osobe iz prakse kako bi stvorili kvalitetan model. Proces je isprva bio uspješan jer su jednoglasno uspostavljena načela izrade dokumenta, koja, između ostalih, uključuju uvažavanje ustavnih nadležnosti, uključenosti svih razina vlasti, pravilne načine prijenosa problema s nižih na više razine. No, u kasnijem procesu je došlo do razmimoilaženja stajališta i cijeli proces je sa stručnog dijela prebačen na politički i nedostatak samo malo volje za već jednoglasno dogovorenim načelima, uz poštivanje Ustava BiH, doveo je do zastoja u procesu. Osim ovoga, mnogobrojne dodatne aktivnosti u prilagodbi BiH prema EU bez jasno postavljene uključenosti svih relevantnih čimbenika i razjašnjenog načina rješavanja problema su usporene ili se otkazuju i nazaduju", kaže Marić.

On upozorava da trenutni sustav koordinacije, koji je EU proglasila neefikasnim, ima manjkavosti u više pogleda, jer ne uvažava ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine i u cijelosti je isključio kantone, a time i Federaciju BiH, iz mnogobrojnih zadataka koji svakodnevno dolaze. Način donošenja odluka i rješavanja problema nije razjašnjen niti je postavljen po logičnoj matrici horizontalnoj ili vertikalnoj.

Isprepletene nadležnosti

"Sustav EU koordinacije unutar BiH ogleda se tako da se, uzimajući u obzir kompleksnost BiH i njenih ustavnih struktura, a to su država, entiteti, distrikt i županije, postave odgovorne točke u cijelom procesu. Laički rečeno, da svatko odgovara za svoj dio posla. A kako su nadležnosti u BiH, uglavnom, isprepletene potrebno je sve sudionike u sustavu uključiti kako bi pravovremeno mogli izvršiti svoj dio posla i odgovornosti", rekao je Marić.

Efikasna koordinacija obuhvata i komunikaciju i konsultacije sa svim akterima, što omogućava ravnomjerno preuzimanje, primjenu i provođenje evropskih propisa u cijeloj zemlji. Krivici za to što Bosna i Hercegovina nije uspjela riješiti ovo pitanje su politički čelnici naše zemlje, koji su građane BiH doveli u očajnu poziciju i natjerali ih posljednjih dana na masovne proteste.

Jedan od najvećih izazova

Nakon niza pokušaja i sastanaka kako struke, a tako i predsjedatelja i premijera, Marić zaključuje da trenutnim neefikasnim sustavom gubimo, a ponuđenim rješenjem, koje se u budućnosti može poboljšavati i nadograđivati sukladno potrebama procesa integracija, BiH može puno toga dobiti.

"Koordinacija evropskih pitanja je jedan od najvećih izazova za svaku zemlju koja pretenduje na članstvo u EU. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovaj izazov je još veći usljed složene institucionalne arhitekture", kazao je Marić.

Slučaj bez presedana

Šef komunikacija Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH i Delegacije EU u BiH Andy McGuffie rekao nam je da komplikovan proces odlučivanja u našoj zemlji ima negativan uticaj na ukupne reforme i napredovanje ka EU.

"Ovo pitanje se odražava u svim aspektima dijaloga koji se vodi između EU i BiH. Zbog toga što vlasti nisu mogle da dođu do zajedničkog stava o temama koje će biti predmet razgovora, prošle godine je moralo doći do otkazivanja dva sastanka Potkomiteta za inovacije, informaciono društvo i javno zdravstvo, što je bez presedana", kazao je on.

Sva ova kretanja, naglašava McGuffie, ukazuju na hitnu potrebu da se uspostavi funkcionalan mehanizam koordinacije za pitanja u vezi sa EU u okviru BiH kao preduslovu za njen proces evropskih integracija.

"Ukoliko ne bude jasne političke opredijeljenosti za provođenje nužnih reformi u cijeloj zemlji, čime bi se BiH približila EU, zemlja će i dalje zaostajati za regionom. Potrebna je zajednička politička volja da se iznađe uzajamno prihvatljivo i efikasno rješenje za tehnički zahtjevan proces pristupanja EU", rekao je McGuffie.