Grujić: Rusi na čelu liste stranih investitora

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH za prvih devet mjeseci prošle godine, u okviru platnog prometa, evidentirano je 411 miliona KM stranih ulaganja, a najznačajniji investitor, kao i prethodne dvije godine, bila je Rusija u iznosu od 190 miliona KM ili 46 odsto ukupnih investicija...

Najznačajnija ulaganja u BiH i Republiku Srpsku stižu iz Ruske Federacije - ističe direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH /FIPA/ Jelica Grujić.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH za prvih devet mjeseci prošle godine, u okviru platnog prometa, evidentirano je 411 miliona KM stranih ulaganja, a najznačajniji investitor, kao i prethodne dvije godine, bila je Rusija u iznosu od 190 miliona KM ili 46 odsto ukupnih investicija.

Osim Rusije, najznačajniji investitori u BiH su: Austrija, NJemačka, Slovenija i Srbija.

Najznačajnija ulaganja u Republiku Srpsku stižu, takođe, iz Ruske Federacije, a odnose se prvenstveno na ulaganje u Rafineriju u Brodu i jednu od najvećih državnih banaka – "Sberbank".

"U 2012. godini od 558 miliona KM stranih ulaganja u BiH - 354,3 miliona uložena su u Republiku Srpsku, a u 2011. godini od ukupnih ulaganja u iznosu od 694 milona KM, 362,8 miliona uloženo je u Srpsku", precizira u intervjuu Srni Grujićeva.

Ona ocjenjuje da BiH ne može biti zadovoljna ukupnim iznosom stranih ulaganja, posebno imajući u vidu potencijale za investicije kojima raspolaže, kao i priliv stranih ulaganja u susjednim zemljama.

Prema njenoj procjeni, ekonomski rast zemalja EU pozitivno će uticati i na zemlje koje nisu članice. "Najznačajniji ulagači i najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH upravo su zemlje EU i zemlje iz okruženja, te se i pozitivni i negativni efekti tih procesa prelivaju i na nas", pojašnjava Grujićeva.

Na polju stranih investicija očekuje se nastavak realizacije projekata, što se posebno odnosi na velike projekte kompanija EFT u Termoelektrani "Stanari", "Komsar enerdži Republike Srpske" u Termoelektrani "Ugljevik 3", kao i na niz malih kompanija koje su već najavile nastavak ulaganja.

Direktor FIPE navodi da su tokom prošle godine predstavnici ove agencije posjetili 66 privrednih subjekata u BiH u vlasništvu stranih kompanija, koje ukupno zapošljavaju više od 10.000 radnika.

"Iako posluju u teškim uslovima, čak 54 kompanije planiraju povećanje svojih kapaciteta i dodatno zapošljavanje. Sigurno je da strani ulagači nisu zadovoljni ukupnim poslovnim ambijentom i da stalna politička previranja ne daju dovoljnu sigurnost za njihove investicije, ali oni su ipak donijeli odluku o nastavku ulaganja i proširenju poslovnih aktivnosti", naglašava Grujićeva.

Ona upozorava na konstantne pritužbe stranih investitora zbog dugih i komplikovanih procedura, trome administracije, neujednačene prakse u oblasti poreza, dozvola i radnog zakonodavstva itd.

"Strani investitori traže bezbjednost ljudi i kapitala, i jasne i provodive zakone i transparentnost u njihovoj primjeni i tržišnoj utakmici", poručuje Grujićeva i naglašava da nadležne institucije kontinuirano rade na unapređenju poslovnog okruženja u BiH.

Ona ističe da je u Republici Srpskoj već usvojen set zakona i podzakonskih akata koji u znatnoj mjeri smanjuju procedure, vrijeme i troškove u postupku registracije firme, a da se još čeka da sličan set zakona bude usvojen i u Federaciji BiH.

Komentarišući moguće implikacije aktuelne socijalno-političke krize u Federaciji BiH i svakodnevnih protesta na priliv stranih investicija u BiH, direktor FIPE podvlači da u procesu donošenja odluke o investiranju značajan uticaj ima i faktor bezbjednosti investicione lokacije.

"Nepredvidivo poslovno okruženje uvijek ostavlja prostor za nedoumice, dileme i pojačanu opreznost, a posebno kada je riječ o novcu. Najznačajniji uticaj imaće upravo na one potencijalne investitore koji su planirali da ulažu, ali ih je situacija navela na preispitivanje ili odlaganje donošenja odluke", pojašnjava Grujićeva.

Grujićeva napominje da je u Republici Srpskoj u toku realizacija velikih projekata koji nisu usporili svoj tempo investicija, a to su prije svega EFT "Stanari" i "Komsar enerdži" - Ugljevik.

Ona ukazuje na neophodnost stvaranja preduslova da promocija stranih investicija ima dobar rezultat, a to su prvenstveno - predvidivo i povoljno poslovno okruženje, procedure i nameti koji ne opterećuju, administracija u službi privrede, makroekonomska stabilnost i bezbjednost investicija.

"Sve dok to ne bude obezbijeđeno stranim ulagačima oni će biti vrlo oprezni. Promocija stranih investicija, ma koliko bila dobro organizovana, ne može nadoknaditi bilo koji nedostatak sistema. Jednostano, novac je vrlo plašljiv i oprezan", zaključila je Grujićeva intervju za Srnu.