Azrudin Husika: Energetika donosi nova radna mjesta i održava postojeća

 

Doc. dr. Azrudin Husika, stručnjak za energetiku i predavač na Mašinskom fakultetu u Sarajevu za eKapija.ba kaže da Sporazum treba gledati kao mogućnost da BiH dobije pomoć za razvoj sektora energije.

Koliko je BiH blizu ili daleko od EU cilja 20:20:20?

- Što se tiče cilja EU 20:20:20 do 2020. godine, to je ukupan cilj za EU, ali pojedine zemlje EU imaju različite obaveze. Tako na primjer, jedno od 20% se odnosi na udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, Švedska ima obavezu da postigne 49%, a Češka svega 13%. BiH je kroz Sporazum o energetskoj zajednici dobila obavezu da postigne udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji od 40%, jer prema analizi, već imamo 34%. Ispunjavanje obaveze, bolje rečeno, postizanje cilja, treba gledati kao šansu za razvoj. Dakle, što se tiče udjela obovljivih izvora energije, prema tom cilju idemo. Problem je sa povećanjem energijske efikasnosti, tu ima poboljšanja, ali ne onoliko koliko se traži. Urađen je Državni akcioni plan za energijsku efikasnost prije više od dvije godine, ali zbog političkih razloga još uvijek nije usvojen. Neusvajanje tog plana za posljedicu ima zaustavljanje međunarodne pomoći u ovoj oblasti. Unatoč tome, radi se na projektima energijske efikasnosti, ali ne postoji jedno mjesto u koje bi se slali podaci o svim projektima, tako je utisak da se radi vrlo malo.  

Da li nas od dostizanja EU cilja udaljava najava velikih projekata koji se odnose na termoelektrane?

- Kada se govori o izgradnji novih termoelektrana na ugalj, onda se vrlo često ne uzima u obzir da će do puštanja u pogon tih termoelektrana, jedan dio postojećih izaći iz pogona. Nove će biti efikasnije tako da će imati manju specifičnu potrošnju. S druge strane, nije realno očekivati da će se izgraditi sve termoelektrane koje se danas spominju. Osim toga, cilj u vezi obnovljivih izvora energije definiše udio energije iz obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije, ne u proizvodnji. Izgradnja novih termoelektana može eventualno ugroziti postizanje cilja u vezi smanjenje emisije ugljen dioksida, za šta BiH nema obavezu. Zbog toga, ne mislim da će izgradnja novih termoelektrana spriječiti BiH u postizanju ciljeva iz Sporazuma.

Koliko je do danas urađeno, šta predstoji. Da li mi to možemo?

- Malo je urađeno ako govorimo o nekom sistemskom pristupu. Nedovoljna je koordinacija entiteta. To se najbolje vidi iz entitetskih strategija razvoja energetike.

Pojedinačnih aktivnosti i konkretnih projekata ima. Na primjer, Fond za zaštitu okoliša FBiH i Ministarstvo prostornog uređenja finansiranju utopljavanje javnih objekata. Ministarstvo to radi već nekoliko godina. U industriji se povećava energijska efikasnost kroz kreditne linije međunarodnih razvojnih banaka. Nije to dovoljno, ali se radi. Opet problem je što nemamo sve te podatke na jednom mjestu.

Nacrt Zakona o energijskoj efikasnosti u FBiH je prošao javnu raspravu i očekuje se njegovo usvajanje.

Da li mi to možemo? Naravno da možemo, samo država mora da do kraja preuzme svoju ulogu, pri tome mislim na stvaranje tržišta na kojem će jednake mogućnosti imati i državne i privatne firme.

Ono što nam predstoji je donošenje strategije na državnom nivou, jer bez toga nema daljnjeg napretka. Pri tome, smatram da to može biti zbir koordinisanih entitetskih strategija koji kao rezultat daju ispunjavanje ciljeva iz Sporazuma.   

Šta nas očekuje do 2020. godine? Na čemu posebno moramo raditi u godinama koje su pred nama?

- Očekuje nas provođenje usvojenih zakona i zakona koje tek treba da usvojimo. Generalno, očekuju nas više cijene energije, što je dobro za energijsku efikasnost. Jer više cijene ne znače nužno i više troškove za energiju.

Moramo raditi na lokalnom nivou. Jačati sposobnosti opština i kantona za implementaciju projekata iz ove oblasti. Moramo više uključivati lokalnu zajednicu u proces donošenja odluka o zahvatima u prostoru, od samog početka. Ovo se posebno odnosi na projekte obnovljivih izvora energije.

Koliko nam radnih mjesta u narednim godinama može donijeti energetika?

- Energetika može da donese novih desetak hiljada radnih mjesta i da održi postojeća. Međutim, govoreći o novim radnim mjestima, veći je potencijal na strani korištenja energije (utopljavanje zgrada, proizvodnja građevinskog materijala i sl.)

Koliko smo uopće kao građani efikasni u korištenju električne energije?

- Onoliko koliko smo stimulisani da budemo efikasni i onoliko koliko imamo znanja o tome. Na žalost, još uvijek, u prosjeku, koristimo energiju nekoliko puta neefikasnije od građana u Zapadnoj Evropi.

Razgovarala: Elvira Kokor