Dok BiH gubi 10.000 radnih mjesta, javne institucije zapošljavaju "svoje"

Dok privatni sektor u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježi dramatičan pad zaposlenosti, podaci prikupljeni iz federalnih institucija otkrivaju suprotan trend – širenje javne uprave i selektivno zapošljavanje koje, prema tvrdnjama jednog delegata, ne prati ustavom propisanu nacionalnu strukturu.

Naime, nakon što je utvrđeno da je u Federaciji za 15 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković zatražio je od svih federalnih institucija podatke o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini. Cilj je bio utvrditi da li se kriza iz realnog sektora prelila i na državnu administraciju, ili javne institucije ostaju pošteđene tih problema.

Odgovori koje je dobio od ministarstava, uprava, tijela i fondova na nivou Federacije BiH, kako tvrdi, pokazuju suprotnu sliku od one u privatnom sektoru – dok realna ekonomija gubi radna mjesta, javni sektor se širi, i to selektivno.

Strategija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2021–2027. predviđala je kontinuirano povećanje broja zaposlenih, sa ciljem da se do kraja 2027. godine dostigne 630.000 zaposlenih. Prema trenutnim kretanjima, ta cifra mogla bi biti manja za oko 100.000 radnih mjesta od planirane.

Čolaković smatra da je odgovornost za takav trend na Vladi Federacije BiH, koju predvodi premijer Nermin Nikšić.

"Loš trend u posljednjih nekoliko godina u najvećoj mogućoj mjeri je posljedica pogrešnih odluka Vlade Federacije", ocijenio je Čolaković, dodajući da je umjesto analize stanja i odgovora na pitanje zašto je došlo do tako velikog pada broja zaposlenih, Vlada krenula u suprotnom smjeru.

"Vlada Federacije je otvorila vrata selektivnog zapošljavanja u javnom sektoru, koje ni blizu ne prati nacionalnu strukturu zaposlenih, što je obaveza definisana Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine", naveo je delegat.

Fond za zaštitu okoliša – rast od 20 posto za tri godine

Kao primjer takvog zapošljavanja, Čolaković navodi Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, gdje je broj zaposlenih za samo tri godine porastao sa 60 na 73, odnosno za preko 20 posto.

"Tako se moglo desiti da se u Fondu za zaštitu okoliša, za samo tri godine, broj zaposlenih poveća za preko 20 posto", kaže Čolaković, ističući da ga posebno zbunjuje tehnička strana procesa.

"Postavlja se pitanje kako su za tako kratko vrijeme uspjeli tehnički izvesti da zaposle toliki broj poslušnika? Imam osjećaj da su se samo tim bavili", naveo je.

Prema njegovim riječima, redovna procedura popune jednog radnog mjesta u državnoj službi, uz poštivanje svih zakonskih koraka, traje najmanje godinu dana, ne računajući eventualne žalbe koje proces mogu dodatno produžiti.

Pitanje nacionalne strukture bez odgovora

Posebnu pažnju delegat je posvetio pitanju nacionalne strukture novozaposlenih, koje, kako kaže, direktor Fonda Bevanda izbjegava direktno odgovoriti.

"Ono što je simptomatično, a što se može vidjeti iz odgovora, jeste da direktor Bevanda izbjegava odgovoriti koje nacionalnosti su novouposleni i kakva je nacionalna struktura ranijih uposlenika", kazao je Čolaković.

On naglašava da ne dovodi u pitanje princip stručnosti kao osnovnog kriterija pri zapošljavanju, ali da se ne smije zanemariti ustavna obaveza poštivanja nacionalne ravnopravnosti.

"Svjestan sam svega, jer i sam sam prošao sito i rešeto, i uvijek sam bio zagovornik da osnovni kriterij bude stručnost, ali kad se grubo krši granica poštivanja nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, onda ne mogu da ne reagujem", istakao je.

Prema njegovim riječima, slični obrasci ranije su bili karakteristični za pojedine lokalne sredine, a sada se, kako tvrdi, šire i na cijelu Federaciju.

"Ne moramo mi ići u Stolac i Čapljinu da vidimo kako se ne poštuju prava naroda kome pripadamo, stanje iz tih sredina dolaskom Trojke je preslikano i u ostatak Federacije", naveo je Čolaković.

Zakonski izgovor za neodgovaranje

Dio institucija, prema Čolakovićevim navodima, na pitanje o nacionalnoj strukturi zaposlenih odgovara pozivanjem na zaštitu ličnih podataka.

On citira tipičan odgovor koji je dobijao: "Nacionalna pripadnost spada u osjetljive osobne podatke koje Fond nije ovlašten prikupljati, a niti obrađivati, osim ako za takve stvari postoji izričit zakonski osnov i suglasnost osoba na koje se podaci odnose."

Komentarišući takve odgovore, Čolaković ocjenjuje: "Ako vam neko odgovori na taj način, onda vam je odgovorio i više nego što ste tražili."

Razlika u brojkama otvara dodatna pitanja

Dodatnu sumnju, prema riječima delegata, izaziva i neslaganje u zvaničnim podacima. Dok akt Fonda navodi da je ranije bilo 60 zaposlenih, neslužbene informacije do kojih je došao govore drugačije.

"Informacije koje sam neslužbeno dobio govore da je Fond imao samo 49 zaposlenih, a ne 60 kako se navodi u aktu, tako da je moguće da je broj zaposlenih povećan za 24 uhljebljenika", kazao je Čolaković.

Zaključujući svoje obraćanje, delegat je poručio da takve prakse zapošljavanja zahtijevaju dodatnu pažnju javnosti, posebno u trenutku kada privatni sektor bilježi gubitak hiljada radnih mjesta, dok se broj zaposlenih u pojedinim javnim institucijama uvećava bez jasne i transparentne procedure.

Federalni zavod zdravstvenog osiguranja – još šest novih zaposlenika

Slične podatke Čolaković je dobio i od Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, gdje je broj zaposlenih u posljednje tri godine porastao sa 51 na 57, odnosno za skoro 12 posto.

"U posljednje tri godine u pomenutom Zavodu uhljebljeno je novih 6 uhljebljenika", naveo je Čolaković, podsjećajući da se to dešava u periodu kada Federacija bilježi katastrofalan trend kretanja broja zaposlenih – samo u periodu od 1. januara 2025. do 31. marta 2026. godine izgubljeno je 10.000 radnih mjesta, prije svega zbog, kako tvrdi, pogrešnih odluka Vlade Federacije.

I u ovom slučaju, kaže Čolaković, izostao je jasan odgovor o nacionalnoj strukturi novozaposlenih. Direktorica Zavoda je, prema njegovim riječima, odgovorila da o tome ne postoji obaveza vođenja evidencije.

"Interesantan je odgovor direktorice vezano za nacionalnu strukturu novouposlenih. Kaže nisu u obavezi da o tome vode evidenciju", istakao je Čolaković.

Na ovaj način, dodaje on, raste lista federalnih institucija u kojima se broj zaposlenih u posljednje tri godine povećao za dvocifren procenat, dok istovremeno izostaju konkretni odgovori o tome ko se i po kom osnovu zapošljava.