Pekari u BiH neće sniziti cijenu hljeba

Pekari u Federaciji BiH tvrde kako je cijena pšenice i brašna pala, dok pekari u RS kažu da je brašno poskupjelo u protekla tri mjeseca.

Tvrdnje iz FBiH su začuđujuće s obzirom na to da je  kilogram brašna u FBiH skuplji za skoro 0,30 KM u odnosu na  cijenu brašna za pekare u RS. U Federaciji brašno u pekarskoj industriji košta 0,87 KM, a u RS 0,59 KM.

Iako je Udruženje potrošača BiH dalo preporuku proizvođačima hljeba da snize cijene, to se neće desiti, jer, kako navode proizvođači, ide sušni period, a riznice države, kada su u pitanju robne rezerve, su prazne.

Mujo Poričanin, najstariji pekar u Sarajevu i član Udruženja pekara FBiH, ističe da brašno jeste pojeftinilo, ali da se hljeb ne pravi samo od brašna, te da je tu udio brašna 40 posto.

"Cijena brašna  u marketima je proteklih godina varirala od 0,60 do 1,05 KM. Ne zaboravite da građani  i na hljeb plaćaju 17 posto PDV-a. Znači, hljeb nije skup", rekao je Poričanin.

Saša Trivić, direktor firme "Krajinaklas", ističe da je brašno poskupjelo, te da Udruženje potrošača BiH nema dobre informacije.

"Cijena hljeba je realna. Neće doći do sniženja cijena hljeba", poručio je Trivić.

Međutim, neki proizvođači u Sarajevu samoinicijativno su snizili cijene hljeba.

Iz "Aspeka", proizvođača hljeba u Sarajevu, kažu da su oni prije dvije sedmice na tržište  izbacili hljeb od 350 grama po cijeni od 0,50 KM, te da se ovaj proizvod može kupiti u svim većim prodavnicama u Kantonu Sarajevo.

"Nažalost, još nismo zadovoljni prodajom, jer više građani kupuju hljeb od 450 grama, koji košta jednu KM, iako je ovaj od 0,50 KM uvijek svjež jer ga dva puta u danu  isporučujemo", kažu iz "Aspeka".

Kako ističu u Savezu udruženja potrošača BiH, u proteklom periodu pekari su imali priliku kupiti brašno po nižim cijenama, ali su zadržali visoku cijenu hljeba.

"Ova cijena hljeba formirana je u februaru prošle godine kada su cijene pšenice bile veoma visoke. Nabavka pšenice je u proteklom periodu bila dosta povoljnija i mi se nadamo da će mlinsko-prerađivačka industrija ovu akumulaciju dobiti  iskoristiti za ugovaranje kupovine pšenice na zeleno, dakle unaprijed, kako bi u budućnosti mogli sniziti cijenu hljeba", poručuju iz ovog udruženja.

Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača KS i FBiH, kaže da je najveći problem to što u BiH nema robnih rezervi, te da niko proizvođačima i prodavcima ne može narediti kakve će cijene formirati zbog zakona koji  dozvoljava slobodno formiranje cijena.