Iskoristivši prirodne potencijale planine Konjuh pored Kladnja, gradića u kojem živi, Alma Čamdžić je prije nešto više od dvije godine sa svojom sestrom pokrenula kućni biznis, kroz koji su oživjele stari zanat proizvodnje sapuna i prirodne kozmetike.
Prvi artikli koji su izašli iz male kućne proizvodnje bila su eterična ulja četinara s obližnje planine. Ove godine Alma je kao osnovnu djelatnost registrirala firmu "Alma Derm", a u posao je uključena cijela porodica. Pogon destilerije nalazi se blizu kladanjske znamenitosti – ljekovite "Muške vode", što proizvodima daje i dodatnu vrijednost.
(Alma Čamdžić)
Svoje sapune Alma pravi na bazi maslinovog ulja, dodaje im eterična ulja, a boji ih medom, polenom, makom, cimetom, đumbirom, kukuruznim mekinjama, kafom, čokoladom...
"Sve radim ručno, hladnim postupkom, a u sastavu je i 30 posto kozijeg mlijeka, tako da su ti sapuni i veoma ljekoviti. Iz granja bijelog bora, jele, smrče i kleke vadimo esenciju koja je najljekovitija", objašnjava nam diplomirana ekonomistkinja koja je nakon 16 godina rada u nevladinom sektoru odlučila iskoristiti prirodni potencijal kraja u kojem živi, te tako unaprijediti ne samo život svoje porodice već i kompletnu lokalnu zajednicu.
"USAID mi je pomogao kroz projekt FARMA, na koji sam aplicirala i dobila opremu te prošla kroz edukaciju. Danas sam prisutna na sajmovima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, a posebno sam ponosna što sam prije nekoliko dana na Baščaršiji otvorila prvu tradicionalnu sapundžijsku radnju na ovoj turističkoj destinaciji nakon stotinjak godina", priča Čamdžić.
Blidinje - planinski raj nadomak Jadranske obale
Od padina Konjuha preko "sedam gora" dolazimo u Park prirode Blidinje, gdje među četrdesetak mještana živi i obitelj Bagarić. Dok se Renata bavi preradom samoniklog ljekovitog bilja u sklopu firme "Pinus" (kažu da samo majčine dušice na Blidinju rastu tri vrste), Ante ulaže sve svoje snage u promociju brdskog biciklizma kao dijela turističke ponude. Nada se da bi upravo ovaj avanturistički sport mogao biti razlog za unapređenje cjelogodišnje turističke ponude Parka prirode.
"Imamo najviše gostiju iz srednje i južne Dalmacije, no još uvijek je najpopularnija zimska sezona, s obzirom na 3,5 kilometara skijaških staza. Ipak, biciklizam i odmor na svježem zraku mogu biti generator turizma u ostalih devet mjeseci godine“
Iako broji više od 1000 vikendica, Blidinje se ne može pohvaliti velikim brojem žitelja. Jedan od velikih problema je i neadekvatna infrastruktura, s obzirom na to da iz bilo kojeg smjera da dolazite, morate proći 3 do 5 kilometara makadamskog puta. Ante i Renata svoju djecu svaki dan u školu voze u 27 km udaljenu Rakitnicu, no ni to ih ne može pokolebati da ostanu živjeti i raditi u ovom kraju.
"Nadam se da će na Blidinju biti posla, ali potrebno je mnogo rada i zalaganja. Mi smo sve uradili sami, uz pomoć nekoliko projekata na koje smo aplicirali. Teško je, ali mogu reći da smo sretni na Blidinju i nadam se da će svake godine ići sve bolje i bolje".
Priroda nam je dala najbolje – na nama je da to odgovorno iskoristimo
Alma i Ante, kao i stotine drugih entuzijasta i malih poduzetnika iz naše zemlje odlučili su svoju poslovnu karijeru vezati uz razvoj turističkih potencijala. BiH je obdarena jedinstvenim prirodnim ljepotama i historijskim bogatstvima, stoga se turizam ističe kao privredna grana koja bi, uz osmišljenu strategiju, mogla omogućiti razvoj i blagostanje čitave države. To je razlog što je tokom mjeseca aprila Misija USAID-a u BiH usmjerila pažnju javnosti na ovaj sektor, kroz kampanju "Pravac bh. turizam – mogućnosti su beskrajne".
(Anto Bagarić)
U posljednje vrijeme turistička potražnja obuhvata mnoštvo podvrsta, među kojima su planinarski, avanturistički i ekološki turizam sve popularniji. Temelj za njihov razvoj u BiH pruža Via Dinarica, međudržavna planinarska staza koja prolazi kroz BiH, protežući se masivom Dinarida.
Alexander Bond, direktor izvršnog odjela USAID-a BiH, kaže kako su mnogi zaboravili da je upravo BiH u 19. stoljeću bila atraktivna turistička destinacija za ljude iz Zapadne Evrope.
"USAID želi ovim projektom pomoći BiH da povrati taj epitet prekrasne turističke destinacije. Via Dinarica je dragulj među svim ostalim draguljima bh. turističke ponude. Želimo pokrenuti programe kako bismo otvorili radna mjesta duž čitave staze. A podrška turizmu nije samo za promociju prirodnih ljepota BiH, već zaštita kulturno-historijskog nasljeđa", kazao je Bond, koji je i sam zaljubljenik bh. prirodnih ljepota.
"Veliki sam obožavalac rijeka u BiH i zaljubljenik u ribolov na mušicu. Neki ljudi ne shvaćaju koliko je BiH spektakularna zemlja, a naš cilj je da im pomognemo da to shvate", zaključio je.
Birajte: bijela, plava ili zelena linija?
Via Dinarica zapravo ima tri staze linije. Bijela linija prati najviše planine visokih Dinarida, plava označava vrhove s kojih se pruža pogled na Jadransko more, dok zelena, sjeverna linija predstavlja dio nižih planina koje se utapaju u Panonsku niziju.
"Prošao sam najveći dio bijele i dio plave linije. Koji je najljepši, teško je reći. Ali BiH je srce Dinarida i to je ono što me oduševljava. Svako će naći nešto za sebe. Ipak, najviše sam vezan za Prenj, Čvrsnicu, Maglić, Durmitor. Njih nekako nosim u srcu", rekao je Kenan Muftić, planinar iz Asocijacije avanturističkog turizma BiH ATA, te jedan od najzaslužnijih za promociju ove staze u našoj zemlji.
Njegov kolega, Amerikanac s boravkom u BiH Tim Clancy, kaže kako, prema njemu, cijela BiH plijeni svojom ljepotom:
"Bosna i Hercegovina je jedan veliki nacionalni park. Da ja imam tu mogućnost, zatvorio bih je i proglasio zaštićenim područjem, toliko je lijepa“, kazao je ovaj Njujorčanin koji je, zajedno s Kenanom Muftićem, prošao duž staze i oduševljen je cijelim područjem, posebno ljepotom bh. planina.
U ljubavi prema lokalnom kraju i partnerstvu s prirodom
Jedna od glavnih značajki planinskog turizma je njegova dostupnost svima – od najmlađih pješaka do penzionera; cjenovno je prihvatljiv, nudi kako rekreativne, tako i adrenalinske sadržaje na svježem zraku, u predjelima koji plijene svojom ljepotom. Zato USAID kroz svoje projekte FARMA i FIRMA podržava lokalno stanovništvo u pokretanju poslova vezanih uz planinski turizam. A raspon je ogroman – od lokalnih vodiča, instruktora, prijevoznika, vlasnika panisona i gostionica s autentičnom gastronomskom ponudom, do proizvođača zdrave hrane, suvenira, proizvoda od ljekovitog bilja i prerađivača voća i povrća.
(Kenan Muftić)
Poput već pomenutih porodičnih biznisa, među onima koji su razvili svoje poslovne planove vezane uz krajeve duž Via Dinarice je i firma "Eco Line" iz Mostara sa svojih stotinjak kooperanata iz cijele Hercegovine. Njihov je cilj doprinijeti održivom ruralnom razvoju kroz promociju organske poljoprivrede. Kako kaže predstavnica firme Mersiha Čolaković, turizam i ruralni razvoj su usko vezani – to je odličan način da se pokaže šta je dobar i kvalitetan domaći proizvod.
Dobra iskustva dijeli i Damir Radić iz Stoca, autor poslastice "Smokvenjak" koja se pravi od suhih smokava, oraha, grožđica, badema i kaduljinog meda. Ova prirodna i zdrava delikatesa danas se prodaje u BiH i Hrvatskoj, a u njegovoj proizvodnji angažirana je čitava Damirova porodica.
Među onima koji, uprkos poteškoćama i nedovoljnoj podršci vlasti, ostaju vezani uz proizvodnju zdrave hrane, svakako su i brojni sirari, koji se ponose sa šest autentičnih vrsta bh. sireva. Uz vino koje se proizvodi širom Hercegovine – od Trebinja do Ljubuškog, kao i znamenite vrste rakije, bh. delicije koje nastaju u ljubavi prema lokalnom kraju i partnerstvu s prirodom, trebaju postati integralni dio turističke ponude i prepoznatljiv bh. brend.
Priča je objavljena u sklopu mjesečne kampanje USAID-a posvećene promociji turističkih potencijala Bosne i Hercegovine
