Siniša Stević: Jednak kvalitet zaštite za sve pacijente

Sertifikacionim standardima kvalitet rada zdravstvenih ustanova biće podignut na viši nivo, tako da će pacijentima u Prijedoru, Trebinju ili Zvorniku biti pružena podjednako sigurna i kvalitetna zdravstvena zaštita.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske Siniša Stević.

„Ako imate jednu organizovanu ustanovu u kojoj svako zna šta i kako treba da radi, u kojoj je tačno definisan put pacijenta od ulaska u ustanovu do njegovog otpuštanja, a osoblje ljubazno i stručno, to će sigurno uticati da nam pacijenti budu zadovoljniji“, istakao je Stević.

U koliko zdravstvenih ustanova u Srpskoj je završen proces sertifikacije?

STEVIĆ: Proces sertifikacije završen je u devet domova zdravlja. Pored bolnice u Prijedoru, gdje smo završili ocjenjivanje i radimo na završnim izvještajima, ovaj proces je u poodmakloj fazi i u bolnicama u Trebinju i Foči. Uključeno je i osam privatnih zdravstvenih ustanova, a do sada smo sertifikovali dvije privatne specijalističke ambulante. Aktivne su i privatne apoteke, tako da sada imamo 29 sertifikovanih privatnih apoteka. S obzirom na to da je proces u toku u još oko 90 ustanova, možemo reći da će broj sertifikovanih zdravstvenih ustanova uskoro biti znatno uvećan.

Da li je sertifikacija zdravstvenih ustanova obavezna i na koje ustanove se ona odnosi?

STEVIĆ: Sertifikacija je obavezna za sve javne i privatne zdravstvene ustanove. U sistem zdravstvene zaštite Republike Srpske uvedena je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti 2009. godine, kao nov pristup sa fokusom na sigurnost za sve učesnike u procesu pružanja zdravstvene zaštite.

Na koji način će pacijenti osjetiti korist od sertifikacije?

STEVIĆ: Ako imate jednu organizovanu ustanovu u kojoj svako zna šta i kako treba da radi, u kojoj je tačno definisan put pacijenta od ulaska u ustanovu do njegovog otpuštanja, a osoblje ljubazno i stručno, to će sigurno uticati da nam pacijenti budu zadovoljniji. Sertifikacionim standardima nivo organizacije rada u zdravstvenoj ustanovi se podiže na jedan viši nivo, a mogućnost da se desi neki neželjeni događaj se svodi na minimum.

Standardizacija rada dovešće do stvaranja jednakih ili približnih uslova za pružanje zdravstvenih usluga u cijelom sistemu zdravstvene zaštite RS. Tako će pacijentima u Prijedoru, Trebinju, Zvorniku ili bilo kojoj drugoj bolnici biti pružena podjednako sigurna i kvalitetna zdravstvena zaštita.

Koji su to standardi koje bolnice moraju da ispune da bi stekle status sertifikovane ustanove?

STEVIĆ: Definisali smo standarde za dokumentovanje i praćenje procesa iz medicinskih grana koje postoje u svim bolnicama, a to su interna medicina, hirurgija, pedijatrija, ginekologija i akušerstvo, kao i za oblasti koje podržavaju sprovođenje glavnih medicinskih procesa, znači iz oblasti radiološke dijagnostike, laboratorijskih ispitivanja, kao i upravljanja lijekovima. Poseban set standarda se odnosi na rad operacionih sala, jedinica za intenzivnu njegu, kao i iz grana neurologije i psihijatrije, te svih konsultativno-specijalističkih službi.

Šta znači pojam sertifikacije i kako se ona sprovodi?

STEVIĆ: Sertifikacija se može definisati kao postupak kojim se procjenjuje, ocjenjuje i potvrđuje da neka ustanova ispunjava standarde sigurnosti. Sprovođenjem ovog procesa želimo da minimiziramo sve rizike koji mogu da se dese tokom pružanja zdravstvene zaštite. Postupak sertifikacije sprovodi Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS (ASKVA). Nakon što ustanova podnese prijavu za sertifikaciju, imenujemo tim ocjenjivača. Tim ocjenjivača se sastoji od obučenih zdravstvenih profesionalaca i zaposlenih u ASKVA. U toku ocjenjivačke posjete, ocjenjivači prikupljaju podatke od raznih izvora koji im pomažu da utvrde da li su indikatori ispunjeni. Ocjenjivanje se vrši u ustanovi, ne ometajući redovne radne procese. Poslije ocjenjivanja, priprema se izvještaj koji se šalje resornom ministarstvu na osnovu kog ministar donosi rješenje kojim potvrđuje sertifikaciju zdravstvene ustanove na period od četiri godine. Ovdje se postupak sertifikacije ne završava, jer u ovom periodu vršimo periodičnu provjeru da li ustanova primjenjuje utvrđene standarde u svakodnevnom radu.

Nedavno je sprovedeno završno ocjenjivanje bolnice "Dr Mladen Stojanović" Prijedor. Kako se ova bolnica pripremala za sertifikaciju?

STEVIĆ: Priprema bolnica za sertifikaciju je složen proces koji zahtijeva uključivanje i zalaganje svih zaposlenih u ustanovi i iziskuje određeno vrijeme neophodno da ustanova prilagodi svoje funkcionisanje definisanim standardima. Da proces nije lak, govori i činjenica da je bolnica Prijedor morala da ispuni više od 2.000 zahtjeva objedinjenih u 750 sertifikacionih standarda.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS obezbijedilo je javnim zdravstvenim ustanovama podršku u smislu pripreme za proces sertifikacije. Sprovedeno je niz aktivnosti kao što su formiranje timova za kvalitet, edukacija medicinskog osoblja, izrada uputstva za primjenu sertifikacionih standarda, kao i za samoocjenjivanje i druge aktivnosti.

Koja su iskustva u pogledu sertifikacije i akreditacije zdravstvenih ustanova u regionu, ali i šire?

STEVIĆ: Nacionalni akreditacioni programi za zdravstvene ustanove postoje u 19 od 28 zemalja članica Evropske unije. Najveći broj ovih programa je zakonski regulisan, a sprovode ga ministarstva zdravlja ili vladine agencije. U Njemačkoj sve ustanove su obavezne da uvedu sistem upravljanja kvalitetom, dok u Sloveniji bolnice imaju obavezu da pristupe nekom od postojećih međunarodnih akreditacionih programa. Srbija ima nacionalni akreditacioni program koji uključuje različite zdravstvene ustanove primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, odnosno bolnice i domove zdravlja. Hrvatska takođe ima nacionalni akreditacioni program u koji su, za sada, uključene bolničke zdravstvene ustanove.

Šta se ocjenjuje prilikom sertifikacije?

STEVIĆ: U programu sertifikacije ocjenjuje se sve, odnosno od infrastrukture pa do svih procesa koji se vrše u ustanovi, dijagnostički, terapeutski i interventni. Ono što je veoma bitno, ocjenjuje se postupanje sa pacijentom i put pacijenata od ulaska u jednu bolnicu ovakvog tipa do završetka liječenja.