Pravog oporavka još nema: Zatvor spašava građevinare

Najbolja godina za građevinarstvo u BiH nakon rata bila je 2008. posebno zahvaljujući velikim poslovima dobijenim u Libiji. Nakon toga, 2009. sektor građevinarstva se, kako u svijetu, tako i u BiH, našao na udaru svjetske ekonomske krize, čemu je svjedočilo i smanjenje građevinskih radova od 20 posto u odnosu na 2008, nakon čega je bio evidentan stalni pad u realizaciji.

"Tek je prošle godine građevinarstvo u BiH doživjelo blagi oporavak, uglavnom zahvaljujući radovima niskogradnje, dok je visokogradnja još u padu", kazala je za Oslobođenje Dženana Hodžić, direktorica Sektora za građevinarstvo, industriju građevinskog materijala i komunalne djelatnosti u Privrednoj komori FBiH.

Prema njenim riječima, u prvom polugodištu 2014. građevinarstvo u BiH imalo je intenzivniju aktivu radova u niskogradnji, konkretno na autoputu kroz BiH, gdje se rokom određeni završeci radova započetih dionica primiču kraju.

"Očekujući da će se procedura definitivnog utvrđivanja najboljeg ponuđača na dionici Drivuša - Klopče uskoro okončati, smatram da će to za domaću građevinsku operativu biti jedna od prilika za održavanje kontinuiteta upošljavanja", kazala je Hodžić, izražavajući nadu da se, prema dosadašnjoj dinamici, može očekivati kontinuitet radova na autoputu i do polovine naredne godine.

Međutim, kako naglašava Hodžić, postavlja se pitanje daljeg opstanka domaće građevinske operative, kontinuiteta upošljavanja, korištenja opreme i mehanizacije i u konačnici zadržavanja referensi.

Kad su u pitanju sektori, visokogradnja i dalje bilježi značajan pad.

"U FBiH u 2013. zabilježen je nagli pad stambene gradnje od skoro 50 posto, uz snažniji trend opadanja tražnje za građevinskim proizvodima, konkretno stambenim jedinicama. U prva tri  mjeseca 2014. broj završenih stanova je 370, što je za 11,9 posto manje u odnosu na isti period 2013, a broj nezavršenih stanova na kraju prvog kvartala 2014. je 2.354, što je za 27,5 posto manje u usporedbi sa istim periodom prošle godine", rekla nam je Hodžić, dodajući da ovakva kretanja ukazuju na pad raspoloživog dohotka građana i nizak rast kredita.

Jedina značajnija investicija u visokogradnji, prema njenim riječima, bila je izgradnja državnog zatvora u Istočnom Sarajevu, koju je dobio konzorcij stranih kompanija, tako da se tu može očekivati angažman domaće operative, u najboljem slučaju, kao podizvođača.

Kad su u pitanju poplave koje su BiH zadesile u maju, one nose za sobom posljedice za čiju će sanaciju biti potrebno još dosta vremena i novca, ali i strategijski osmišljenih načina da se na što efikasniji i dugoročniji način upotrijebi novac i vrijeme.

"Što se tiče domaće građevinske operative, građevinari su pokazali da su spremni da daju svoj doprinos u sanaciji šteta, međutim, nije realno da taj doprinos bude usmjeren i iskorišten na način da se ugrožava poslovanje ovog sektora. Poreze, doprinose, isplate plata radnicima, troškove pogona, režija, amortizaciju opreme i mehanizacije, koju građevinari moguće još otplaćuju, neophodno je održavati i plaćati, a zanemarivanje bilo kojih od ovih obaveza, bez obzira na to u koje humane svrhe bili iskorišteni, pa i za opće dobro (sanacije šteta npr.), građevinarima neće biti oprošteno, odnosno to će biti prepreka koja će ih sprečavati za dalje apliciranje na tenderima", istakla je Hodžić.

Kako je naglasila, uska saradnja vladajućih nadležnih struktura i ovog sektora privrede mogla bi polučiti kvalitetnim rješenjima od općeg interesa i koristi.

"Konkretno, osiguranje poreskih olakšica, u smislu prolongiranja plaćanja poreskih obaveza za određeni rok sanacije, sufinansiranje osnovnih troškova funkcionisanja firme u određenom periodu, dakle odricanje profita firme i sufinansiranje troškova od države, neki su od načina da država sa svojom privredom djeluje na jedinstven način, sa istim ciljem", kazala je Hodžić.

Poslovi u zemljama regije

Zamjensko tržište Libiji, u istom ili sličnom kapacitetu ugovorenih radova, bh. građevinari još nemaju. Kako je naglasila Hodžić, postoje ugovoreni poslovi naših firmi na inozemnim tržištima, poput Njemačke, Rusije, Iraka, s tim da to nije u obimu koji je bio u Libiji.

Također, otvaraju se poslovi u zemljama regiona, gdje naše firme već imaju značajnije potpisane ugovore, kao što su Makedonija, Srbija.