Početak istraživanja i eksploatacije nafte u području Dinarida u Federaciji BiH ili "posao stoljeća", kako ga neki nazivaju, moraće da sačeka još izvjesno vrijeme jer su zainteresirane svjetske konsultantske kompanije naišle i na neke neobične probleme u vezi s ispunjavanjem uslova, kao što je vađenje uvjerenja o nekažnjavaju u sudu u BiH.
Prema saznanjima "Nezavisnih", koja su im potvrđena i u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (FMERI), do sada su pala već dva tendera za izbor konsultantske firme iz prostog razloga što je megakorporacijama gotovo nemoguće ispuniti određene tehničke uslove, od kojih su neki pomalo i apsurdni. Svaka kompanija, pa tako i međunarodna, da bi uopće imala validnu dokumentaciju treba da dođe u BiH i u sudu izvadi uvjerenje o nekažnjavanju za potrebe tenderske dokumentacije, što je stavka predviđena Zakonom o javnim nabavkama BiH.
Želeći spriječiti masovnu mogućnost korupcije u sistemu javnih nabavki, kreatori ovog antikoruptivnog zakona s druge strane indirektno su iskomplicirali ulazak svjetskih korporacija i njihovog kapitala u velike domaće projekte.
Komplikacije
Tako Eldar Trhulj, resorni federalni ministar, pojašnjava da nijedna od velikih svjetskih kompanija koje su se prijavile nije mogla da ispuni određene tehničke uslove.
"Uz sve ostalo, svaka konsultantska firma iza sebe mora da ima i jedan ovakav ugovor, a vrlo je malo takvih i u svijetu. Na prvom tenderu imali smo 23 prijave, ali smo dobili na kraju dvije ponude - nedovoljan broj. Na drugom tenderu 28 kompanija je otkupilo tendersku dokumentaciju, od kojih i neke svjetski poznate, ali nijedna ne može da ispuni neke tehničke uslove", ističe Trhulj.
Ipak, zakon je u slučaju trećeg tendera predvidio fleksibilniji, direktni pregovarački postupak s objavljivanjem, pa tako i stoji uvjerenje da bi, uprkos svim problemima, Vlada FBiH uskoro ipak mogla da odabere neku od velikih međunarodnih kompanija.
Kako nam je potvrđeno, do sada su interes za konsultantske usluge iskazale i neke svjetski priznate korporacije poput američke "Boston Consulting group servicing" (BCGS) ili britanske "Jeffrey Klein", uz još nekoliko firmi međunarodnog ugleda.
Pripremni radovi i analize
Trhulj vjeruje da bi konsultant mogao da bude izabran u prvoj polovini 2015. godine, koji bi potom u ime Vlade FBiH potpisao ugovor o koncesiji sa kompanijom "Shell", najpoznatijom svjetskom korporacijom za eksploataciju nafte, sa sjedištem u Hagu (Holandija).
"To je jedina kompanija koja može ići u dubinu do 8.000 metara u području Dinarida, a što se vjeruje da će biti neophodno da bismo došli do zaliha nafte. Međutim, treba uraditi opsežne pripreme, geofizičko istraživanje, aerosnimanje, uraditi pristupne puteve u području nepristupačnih Dinarida. Jedna bušotina košta oko 75 miliona dolara", ističe Trhulj.
Hazim Hrvatović, direktor Federalnog zavoda za geologiju, ističe da su analize svih dosadašnjih istraživanja u posljednjih 100 godina, "još iz doba Austrougarske", pokazale da postoji opravdanost nastavka istraživanja.
"Rađene su i analize naftnog sistema, a to je skup elemenata i geoloških procesa u stijenama. Dakle, kvalitet te nafte mogao bi da bude jako dobar", ističe Hrvatović.
Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski ekspert iz Mostara, ipak upozorava da svaki veliki projekat zahtijeva tzv. cost-benefit analizu.
"Pošto je riječ o stranoj kompaniji, mi moramo tražiti provođenja najprije ekološke, pa socijalne, ekonomske i na kraju finansijske analize, da vidimo kakvi će biti nedostaci i troškovi, a koje koristi", ističe Domljan.
On ne sumnja da bi pronalaskom nafte došlo do porasta prihoda za državu i pozitivnih efekata za lokalnu zajednicu.
"Ne sumnjam da bi konačan efekat bio pozitivan. Sada je pitanje kako da bude što više pozitivan", zaključuje Domljan.
Već je izvjesno da će ovaj strateški ugovor sa "Shellom" dočekati novi saziv Parlamenta FBiH, koji treba dati posljednju riječ povodom "posla stoljeća".
Trka za prve bušotine
"Nezavisne" su ranije objavile da bi početak istraživanja i eksploatacije nafte u Dinaridima mogao praktično da bude i borba s vremenom između BiH i Hrvatske "za naftnu startnu poziciju". Naime, dinarski masivi protežu se duž granice dvije države, te stručnjaci upozoravaju da je upravo zbog ovoga gotovo nemoguće utvrditi granicu naftnih polja. Stoga će u prednosti biti ona država koja prva napravi bušotine.
