RS: Duplo više poginulih na radnom mjestu

U godini na izmaku, zaključno sa devetim mjesecom, 11 radnika izgubilo je život na svom radnom mjestu u RS, što je skoro za duplo više u odnosu na prošlu godinu, kada ih je smrtno stradalo šest.

Tri života izgubljena su u oblasti šumarstva, po dva u građevini i u oblasti elektroprivrede, jedan u oblasti hemijske industrije, a tri u ostalim djelatnostima.

Rezultati Republičke inspekcije rada pokazuju kako je uzrok smrtnih povreda najčešće bilo nepoduzimanje mjera zaštite na radu u skladu sa zakonom.

"U oblasti zaštite na radu nepravilnosti su se najčešće odnosile na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera, primjenu preventivnih mjera, osposobljenost radnika, te propuste u pridržavanju i sprovođenju tehničkih normi zaštite na radu", kaže Čedo Risović, glavni republički inspektor rada.

Inače, za proteklih devet mjeseci došlo je i do 41 teže povrede na radu, a najviše radnika se povrijedilo u građevinarstvu i šumarstvu.

"Analizom uzroka nastanka težih povreda na radu u oko 44 odsto slučajeva utvrđeno je da je do povrede došlo zbog nepridržavanja definisanih i obezbijeđenih mjera zaštite na radu, najčešće nepažnjom radnika. U 56 odsto slučajeva uzrok povrede bilo je nepoduzimanje mjera zaštite na radu u skladu sa zakonom od strane poslodavca", kaže Risović.

U Savezu sindikata RS kažu da je broj poginulih u ovoj godini još veći i da njihovi podaci pokazuju kako je od početka godine smrtno stradalo 13 ljudi. Istraživanjem su došli do podatka da polovina poslodavaca ne primjenjuje Zakon o zaštiti na radu, što je, kako su rekli i jedan od osnovnih uzroka za gubljenje života.

Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, kaže kako se ovi životi ne mogu vratiti i nadoknaditi, a da društvo paralelno stari i kuburi s natalitetom.

"Gdje nema zaštite na radu, gube se ljudski životi, a tamo gdje se poštuje, manje je šansi da se to desi. Poslodavci radnika smatraju troškom, što je nedopustivo, a u tome imaju i podršku resornog ministarstva i inspektorata", kaže Mišićeva.

Prema njenim riječima, najveća mana postojećeg zakona, za koji kaže da nije loš, jeste Akt o procjeni rizika, dokument koji je obavezan za sva preduzeća, a kojim bi trebalo da budu regulisana brojna pitanja iz oblasti zaštite na radu.

"On nije donesen u velikom broju preduzeća, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, a i kada ga donesu, on je stereotipan i prepisan, a niko i ne čita šta u njemu piše", kaže Mišićeva.

Na sve to, kako je zaključila, dolazi i loša i nekvalitetna zaštitna oprema.

"Svakom drugom radniku na građevini su cipele poderane, poštaru su poderane hlače, a drvosječi šljem ne može da stane na glavu jer mu ne ogovara veličina, tako da se štedi na svemu. Jednostavno ide se u pravcu što manjeg izdvajanja, a zaštita košta, jer je to isplativa investicija", kazala je Mišićeva.

U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS nisu željeli komentarisati činjenicu da se broj poginulih uvećao za duplo, pozivajući nas da se za sva pitanja iz oblasti zaštite na radu obratimo Inspekciji rada.