Prerada hrane i turizam sektori sa potencijalom za regionalno povezivanje

Prerada i proizvodnja hrane kao i sektor turizma su oblasti koje imaju velike potencijale za regionalno povezivanje u svih sedam zemljama regije.

One su definirane i zajedničkom regionalnom strategijom jugoistočne Europe JIE 2020 pa tako iako BiH nema vlastiti državnu strategiju razvoja ovih oblasti može se reći da je ova strategija na neki način kompezirala taj nedostatak.

Kroz proces konzultacija sa vladama BiH, Albanija, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Srbija, Makedonija odlučili su se za ove oblasti nakon čega su ministri usvojili odluku da se strategija implementira kroz  te prioritetne sektore, navode iz Vijeća za regionalnu suradnju koje je zaduženo za njenu implementaciju. 

''Razlozi za to su jasni. Kada pogledate strukturu trgovine među zemljama CEFTA-e preko 50 posto u poljoprivredni proizvodi i tu imamo najviše prepreka i barijera. To smo htjeli iskoristiti kao prvi korak prema osnivanju nekog regionalnog vrijednosnog lanaca . Cilj je uvezati poljoprivrene porizvođače, prerađivače pa sve do distributera u  konherentan regionalni lanac i koji bi bio konkurentan u EU okvirima'', navodi za ekapija.ba Sanjin Arifagić, šef odjela za koordinaciju Strategije za razvoj jugoistočne Europe 2020 u Vijeću za regionalnu suradnju.

Iako imamo dobar potencijal za razvoj poljoprivrede u regiji većina sirovina za proizvodnju hrane kao i mesnih prerađevina se uvozi iz EU i trebamo vidjeti kako substituirati proizvodnju ovih proizvoda sa nekim domaćim proizvođačima.

Drugi korak je, u nekoj kasnijoj fazi, fokusirati se na razvoj gotovih prozvoda. Naime problem leži u tome da mi trenutno najviše izvozimo polusirovinu ili sirovinu koja ima najnižu vrijednost umjesto da se fokusiramo na priozvodnju gotovih proizvod koji ima veću vrijednost na tržištu.

''Zbog toga trebamo vidjeti na koji način dovesti prioizvode dovesti do te faze i na koji način u ranoj fazi substituirati uvoz i kako izvesti te proizvode u EU i druga tržišta'', navodi on.

Ono na što se mi fokusiramo u ovoj strategiji su oblasti u kojima možemo djelovati regionalno kao što je recimo trgovina gdje znamo da postoji dosta neostvarnih potencijala između zemlja regije i povezivanja kompanija iz različitih oblasti kako bi se bolje predstavili na trećim tržištima. Zbog svega toga rade na velikom programu olakšanja trgovine među zemljama JIE gdje već rade sa kompanijama u cilju olakšavanja izvoza.

''Iako postoje neke sofistricirane necarinske barijere koje države prave da bi onemogućile izvoz kompanijma iz drugih država postoje i neki vrlo bizarni razlozi koji otežavaju trgovinu kao što je recimo neujednačeno radno  vrijeme carinskih uprava. Zbog toga roba nekada na granici čeka cijeli dan i to su neke stvari koje se brzo i lako mogu ukloniti bez nekog pretjeranog ulaganja uz samo malo volje sa svih strana'', navodi on.

Ovom strategijom se želi dati fokus na daljnjoj liberalizaciji trgovine, uklanjanju netarifnih barijera, koliko to bude moguće, i radu na formiranju vrijednosnih lanaca unutar nekoliko sektora koji bi mogli biti  konkurentni na europskom i globalnom tržištu te povećanju dodane vrijednosti  proizvoda, napominje naš sugovornik.

Ovakav pristup regionalnom povezivanju planiraju proširiti i na druge sektore, a najvjerojatnije će to biti oblast autoindustrije. No, to još vidjeti sa vladama početkom sljedeće godine.

''Pokušavamo ovu strategiju učniti što konkretnijom i zato nam je fokus na sektorskom pristupu.  U svakom slučaju podržavamo svaku vrstu regionalne konsolidacije u svrhu nastupa na trećim tržištima'', navodi on.

Podsjetimo, prije tri godine sedam zemalja JIE krenulo je sa zajedničkom vizijom ciljeva koje bi mogli postići do kraja ove decenije. Prošle godine  u studenom/novembru je ovaj sveobuhvatni dokument  usvojen u Sarajevu od ministara ekonomije, te od vlada svih sedam prethodno navedenih zemalja.

Arifagić kaže da je ovo je prvi takav pokušaj na Balkanu odnosno u JIE i obuhvaća razvojene ciljeve svih 7 zemljama(BiH, Albanija, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Srbija, Makedonija ),ne samo pojedinačno, nego utvrđuje i zajedničke ciljeve.

Postavljeno je 11 regionalnih zajedničkih ciljeva –u  oblasti trgovine, investicija, zapošljavanja i dr.  Tih 11 ciljeva je agregat 77 nacionalnih jer je sedam zemlja sudjelovalo u tome.

"Cijela ideja je nastala vodeći se strategijom Europa 2020 koja je usvojene 2010.  Nažalost, nismo bili dio tog okvira i htjeli smio na neki način da odgovorimo da i mi možemo dati doprinos razvojnoj priči Europe. Bitno nam je bilo utvrditi smjerove razvoja. Čitava ta priča je krenula sa ciljem  da se orijentiramo na ono od čega se živi tj. ekonomiju i ekonomsi razvoj te problem nezaposlenosti'', kaže on.

Iako se radi o regionalnoj strategiji većinu posla trebaju obaviti nacionalne vlade kroz procese reformi koji je  u već dosta zemalja pokrenut.

D.Kozina