Zimet iz Hadžića izgradit će pogone za zbrinjavanje opasnog otpada

20.03.2015. 10:27 / Izvor: eKapija.ba
Zimet iz Hadžića izgradit će pogone za zbrinjavanje opasnog otpada

Sa novim pogonom biće otvorena i nova radna mjesta. Investicija u cilju smanjenja troškova transporta. Nedovoljna ekološka svijest kod građana stvara probleme ovlaštenim operaterima u pribavljanju otpada.

Firma Zimet d.o.o. iz Hadžića, koja je u 100 postotnom vlasništvu stranih investitora, prošle godine prikupila je 120 tona elektronskog i elektroničkog otpada i, s obzirom da je svoje aktivnosti bazirala isključivo na sakupljanje i reciklažu, sve svoje buduće investicije usmjerit će u tom pravcu, izjavila je za Poslovni portal eKapija.ba zamjenica direktora firme Zimet d.o.o. Senada Orman.

Navela je da Zimet d.o.o. radi na projektu instalacije novih pogona za konačno zbrinjavanje jedne vrste opasnog otpada, čime bi ova firma bila jedina u BiH gdje bi se opasni otpad konačno mogao zbrinuti.

Kazala je da će sa novim pogonima biti otvorena i nova radna mjesta.

Na pitanje da prokomentariše Izvještaj o stanju okoliša u BiH, u kojem se navodi da se u našoj zemlji godišnje proizvede pet do šest kilograma električnog i elektronskog otpada po glavi stanovnika, odnosno 23.000 tona godišnje ukupno na državnom nivou, Orman je kazala da postoji mogućnost da se proizvede toliko otpada, ali da većina završi na crnom tržištu, odnosno kod fizičkih lica ili firmi koji nemaju dozvolu za upravljanje takvom vrstom otpada.

"Ne bi bio problem zbrinuti toliku količinu elektronskog i elektroničkog otpada, jer dobrom organizacijom može se sve riješiti. Nažalost, teško dolazimo do otpada zbog nedovoljno razvijene ekološke svijesti kod građana", rekla je Orman.

Investicija radi smanjenja troškova transporta

Navela je da se reciklažom elektronskog otpada dobiju reciklabilne i nereciklabilne komponente.

Pojasnila je da reciklabilne komponente kao što su željezo, alumimjum, plastika i ostalo, Zimet prodaje na domaćem tržištu radi daljnje prerade, dok nereciklabilne izvozi u inostranstvo na konačno zbrinjavanje zbog opasnih komponenti koje se nalaze u njima i za koje ne postoje postrojenja u BiH za konačno uništenje.

"Zbog toga došli smo na ideju da takav pogon napravimo u BiH čime bi smanjili troškove transporta i za ostale sakupljače i reciklere u BiH", dodala je Orman.

Zbrinjavanje otpada uz izdatu potvrdu

Kazala je da firma Zimet d.o.o posjeduje Dozvolu za upravljanje električnim i elektronskim otpadom.

"Otpad preuzimamo i prevozimo besplatno i u skladu sa našom dozvolom o upravljanju otpadom, izdajemo potvrdu da će otpad biti zbrinut na zakonski način", objasnila je Orman, i dodala da se trenutno vrši samo zbrinjavanje elektronskog otpada, ali da su u planu i druge aktivnosti.

Na pitanje ko su najznačajniji partneri Zimeta, Orman je rekla da su to: Sberbank, Hypo Alpe Adria Bank, Privredna banka Sarajevo, Bor Banka, mnoge državne institucije, i veće firme kao što su UNIS, Klas, Milkos, te fakulteti, srednje i osnovne škole.

"Pozivamo sva pravna lica i institucije koje generišu veće količine električnog i elektronskog otpada da podrže naš projekat legalnog sakupljanja EE otpada. Ne treba zatvarati oči pred problemom opasnog otpada kakav je EE otpad. Ta činjenica jednako se tiče svake osobe. Svaki mali pomak bitan je u ekološkoj borbi sa opasnim otpadom", rekla je Orman.

Nikakva podrška države

Orman je kazala da do sada Zimet nije imao podršku ili pomoć države, te da je imao problema oko pribavljanja mnogih dozvola, što je iziskivalo vremena i novca.

"Mislim da bi država trebala puno više raditi na tom pitanju i potpomagati firme kao što smo mi. Također, mislim da bi trebalo biti više inspekcijskih nadzora nad ovom vrstom otpada i što je najvažnije zabraniti rad na crno, odnosno suzbiti prikupljanje elektronskog otpada na crno, a podržati svakoga ko pokušava legalno i savjesno obavljati ovaj posao", zaključila je Orman.

K.S.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti