Zadržavanje zaštitnih mjera kroz SSP-izazov koji čeka BiH

Nakon najave suspenzije trgovinskih olakšica od 1. siječnja/ januara naredne godine, ukoliko BiH do tada ne napravi adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što EU zahtijeva još otkako je Hrvatska pristupila Uniji,  postalo je jasno da je će to biti jedan od velikih izazova koje u narednom razdoblju čeka našu zemlju.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, danas je kazao da je BiH spremna za pregovore i adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koja je obveza BiH i EU, ali i da  će se u pregovorima sa EU voditi interesima BiH.

Napominje da EK od samog ulaska Hrvatske u EU traži adaptaciju SSP-a tj. potpisivanje dodatnog protokola. Dodaje da se BiH u Sporazumu obvezala da će pregovarati sa EU i da su jedan od partnera u tim pregovorima te da je navedeno i da će se kroz adaptaciju Sporazuma voditi računa o interesima obje strane i BiH i EU.

Navodi da je Hrvatska imala trgovinu sa BiH u okviru CEFTA-e u a u prethodnim godinama u iznosu oko 2 milijarde KM.

''Sada  EU želi da to prenese u SSP kroz kvote i da sada ne samo Hrvatska nego i sve članice EU imaju pravo u tom iznosu bescarinski trgovati sa BiH'', kaže on.

Djelomično to pravo može da ostvari i Hrvatska, ali i bilo koja druga zemlja. Znači otvorena je kvota i tko prije dođe do te kvote on će je i iskoristiti.

''Mi smo u pregovorima istaknuli da je to nepovoljno za BiH jer nismo dostigli standarde i ne možemo u drugom pravcu da izvozimo proizvode kroz SSP. Sa druge strane bili bi zapljusnuti robama bez carina iz EU u ovom obimu. Zbog toga smo tražili razumijevanje u pregovorima. Spremni smo za adaptaciju i pregovore oko SSP-a, razumijemo potrebu za to i da su i druge zemlje taj dio posla završile, ali tražimo razumijevanje za našu poziciju gdje mi gubimo značajnu količinu novca i dovodimo u veliku opasnost poljoprivredu i poljoprivredi sektor. U tom smislu željeli smo zaštiti bazne poljoprivredne proizvode. O tome pregovaramo već dvije godine, a uskoro očekujemo i novi poziv EK za nastavak pregovora", kazao je Šarović.

Što se tiče ukidanja kvota za mlijeko unutar EU koje je stupilo na snagu prije nekoliko dana, Šarović navodi da je to nešto što je poznato već šest godina. Naime, Odluka o postepenom ukidanju kvota na mlijeko za zemlje članice EU donesena još 2009. godine i tada je rečeno da će kvote postepeno biti ukinute da bi potpuno ukidanje nastupilo 1. travnja/aprila 2015. godine.

Napominje da BiH ni na koji način ne može utjecati na unutarnju odluku EU niti su kvote ukinute zbog BiH ili bilo koje zemlje u regiji.

"Kvote su ukinute su da bi povećala tržišnost mljekarskog sektora u EU kako bi mogao osvajati tržišta Azije odnosno Dalekog Istoka, Kine i Indije gdje potražnja za mlijekom raste po stopi višoj od 2 posto godišnje", kaže Šarović.

Navodi da nema potreba za panikom jer svaki litar, odnosno kilogram mlijeka, koji ulazi u BiH iz EU, već opterećen odnosno zaštićen sa 10 posto carine i 15 feninga za mlijeko do 3 posto mliječne masti, odnosno 20 feninga za mlijeko preko 3 posto mliječne masti.

"Znači na svaki litar mlijeka koji dolazi  iz EU-a imamo zaštitu tj., ono je skuplje za oko 35 feninga. Mislimo da je to savršena zaštita za domaću proizvodnju. Ona postoji i funkcionira. Ali svu svoju energiju i mi u Ministarstvu i druge nadležne insttucije i farmeri i mljekari trebamo usmjeriti na to da ove zaštitne mjere opstanu jer EU vrši pritisak da izvršimo adaptaciju SSP-a na način da se one ukinu i da se one svedu na nulu. To je problem a ne uvođenje novih zaštitnih mjera nego spašavanje onoga što imamo'', kazao je Šarović.

 Da bi u tome uspjeli biti će, navodi, potrebna podrška svi institucija u BiH.

D.K.