Južna gasna interkonekcija: Sporazum BiH i Hrvatske u aprilu?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine upoznala je Vijeće ministara BiH o napretku realizacije projekta Južne gasne interkonekcije, ali kako je Feni rečeno iz Vijeća ministara, razmatranje međudržavnog sporazuma koji BiH treba potpisati s Republikom Hrvatskom, još nije bilo na dnevnom redu. Ovu tačku na dnevni red sjednice Vijeća ministara treba nominirati državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

Vlada Federacije BiH je na jednoj od svojih ranijih sjednica, predložila da se u što kraćem roku formira pregovaračka delegacija sastavljena od predstavnika svih relevantnih institucija, kako bi se što brže moglo pristupiti potpisivanju sporazuma između dviju država.

Nakon što Vijeće ministara BiH usaglasi i odobri tekst sporazuma, proslijedit će ga Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo bi nakon toga trebalo donijeti odluku o prihvatanju sporazuma i određivanju potpisnika u ime države.

Iz kabineta predsjedavajućeg Željka Komšića Feni je povrđeno da dokument, s obzirom na to da nije prošao proceduru Vijeća ministara, još nije dostavljen toj instituciji.

Projekt Južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH, koji bi preko Posušja i Zagvozda bio povezan s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj, čime bi se otvorio alternativni pravac snabdijevanja plinom iz pravca LNG terminala na Krku.

Trenutno je Bosna i Hercegovina u potpunosti ovisna o uvozu ruskog gasa.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je prihvaćen prijedlog zakona o južnoj interkonekciji, koji je izradila ekspertna grupa, te da bi on uskoro trebao biti upućen na nivo Federacije BiH.

''Mislim da će se to desiti najbrže moguće, jer je to projekat iza kojeg čvrsto stoji američka administracija i da nema nijednog oponenta. Mi smo čvrsto uvjereni da je ovo vrhunski ekonomski, geopolitički i infrastrukturni projekat, pogotovo jer ćemo zaobići ruski gas'' - izjavio je Konaković za Fenu.

Realizacija projekta vezana je za izmjene federalnog Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, koji je usvojen prošle godine u Parlamentu FBiH.

Početkom februara ove godine, stručna radna grupa je finalizirala nacrt izmjena tog zakona, s ciljem prilagođavanja modela realizacije projekta i omogućavanja učešća inozemnih investitora kroz koncesiju ili javno-privatno partnerstvo.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je Feni da je delegacija Vlade FBiH nedavno u Zagrebu razgovarala s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, kao i ministrima iz Vlade, ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom o nastavku implementacije projekta.

Prema njegovim riječima, procedura potpisivanja međudržavnog sporazuma već je pokrenuta i trenutno se nalazi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon što je upućena iz Vlade Federacije BiH.

''Uskoro se očekuje imenovanje pregovaračkog tima BiH na Vijeću ministara. Vjerujem da će i Republika Hrvatska ubrzo završiti svoj dio imenovanja, te da ćemo vrlo brzo započeti razgovore. Plan je da u aprilu u Dubrovniku, na jednoj od velikih konferencija, potpišemo međudržavni sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine'' - naveo je Lakić.

Krajnji rok za provedbu kompletnog projekta je kraj 2027. godine, kada na snagu stupa odluka tijela Evropske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući gas iz Rusije.

Prema važećem zakonu o južnoj interkonekciji, nosilac investicije je preduzeće BH-Gas, dok bi predloženim izmjenama investitor bio definiran kroz otvoren i transparentan postupak.

Lakić smatra da je model koncesije najrealniji za realizaciju projekta.

Južna plinska interkonekcija ocjenjuje se kao jedan od ključnih energetskih projekata za BiH, s ciljem osiguranja dugoročne energetske stabilnosti i diverzifikacije izvora snabdijevanja.