EU ulaže milijardu eura u infrastrukturu Zapadnog Balkana

Europska unija ulaže milijardu eura u infrastrukturu zemalja zapadnog Balkana, saopćila je Delegacija EU u Bosni i Hercegovini.

"Europska unija planira uložiti milijardu eura tokom sljedećih pet godina u razvoj i povezivanje prometne i energetske infrastrukture u regiji zapadnog Balkana, što vodi do daljnje integracije sa zemljama članicama Europske unije", istaknuo  je otpravnik poslova Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi na sastanku s ministrom komunikacija i prometa BiH Slavkom Matanovićem, ministrom prometa i komunikacija Republike Srpske Neđom Trninićem te predstavnicima Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva prometa i komunikacija FBiH i Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.

Na sastanku održanom u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu Daviddi je podsjetio da je u posljednjih nekoliko godina Evropska unija dala veću važnost povezivanju građana i poslovnih subjekata širom Evrope radi promocije održivog privrednog rasta.

Dodao je da je samit o zapadnom Balkanu, održan u augustu prošle godine u Berlinu, dodatno osnažio napore na unapređenju povezivanja sa zemljama zapadnog Balkana.

"Kao što je najavio povjerenik Hahn u Prištini 25. marta 2015. godine, prvi korak podrazumijeva više od 100 miliona eura u okviru IPA II fondova, koji će biti dostupni za sve zemlje zajedno s kreditima za finansiranje iz evropskih finansijskih institucija. Za korišćenje ovog novca, zemlje u regiji treba prvo da usaglase osnovnu mrežu prometne infrastrukture za regiju", navodi se u saopćenju.

Na sastanku ministara u Prištini postignut je načelni dogovor koji treba formalno da potvrde premijeri iz regije 21. aprila u Bruxellesu. Sljedeći korak su dogovori o konkretnim prioritetima za ulaganja u oblasti transporta i energetike.

Svaka od zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, morat će pažljivo odabrati prioritete i istražiti sve moguće izvore finansiranja.

U tom kontekstu je potrebno uspostaviti funkcionalni investicijski odbor na državnoj razini, koji okuplja predstavnike svih relevantnih ministarstava i finansijskih partnera.

Investicijski odbor će morati uspostaviti sektorski mehanizam upravljanja projektima, odnosno sveobuhvatni mehanizam planiranja i finansiranja, koji obuhvaća najvažnije investicijske projekte za finansiranje u zemlji.

Kredibilne sektorske strategije i sektorski mehanizam upravljanja projektima, kao i regulatorni okvir u skladu sa zahtjevima EU, ključni su i kao takvi su preduslov za pristup novcu EU.

"Ovo predstavlja realnu šansu za BiH da značajno unaprijedi svoje sektore transporta i energetike. Značajnu pomoć EU mora pratiti i snažan prioritet, dat naporima u BiH, koji mogu dovesti do jačanja ukupne konkurentnosti, ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i istinskog poboljšanja života građana u BiH. Kao takva, Agenda povezivanja je u cjelosti komplementarna sa Sporazumom za rast i zapošljavanje, na čiju primjenu su se vlasti obavezale", naglasio je  Daviddi.

Sada je na BiH da bez odlaganja ispuni uslove koji osiguravaju pristup fondovima EU, zaključio je. Evropska unija je usmjerena na uspostavu tzv. osnovne mreže kojom se povezuju glavni gradovi, najveći ekonomski centri i luke kao najvažniji prioriteti.

Zemlje članice moraju se obavezati na izvršenje svih povezanih ulaganja i drugih dodatnih mjera do 2030. godine. Dodatno, treba osigurati fiskalna i budžetska sredstva za blagovremen završetak radova.

Međusobne obaveze osiguravaju da zemlje susjedi dijele predanost istoj osnovnoj mreži. Sve to predstavlja okvir koji je ponudila Evropska unija u cilju fizičkog povezivanja zemalja zapadnog Balkana s njom.

Agenda povezivanja EU također će se temeljiti na prioritetima koje su već definirale zemlje zapadnog Balkana u okviru Energetske zajednice i Prometnog opservatorija za jugoistočnu Europu (SEETO).