Mladi sarajevski genijalci prave solarni crijep koji grije

Ideja za pametni solarni crijep trojici je mladih sarajevskih genijalaca došla slučajno, jedne bijele zime, kad se susjedu jednog od njih krov urušio pod težinom snijega. Osmislili su crijep koji će u isto vrijeme iz sunčeve proizvoditi električnu energiju, ali i stvarati toplinu kako bi topio snijeg te mijenjati boje što bi mu bila estetska funkcija. I sve to upravljali bi aplikacijom na pametnom telefonu.

"I Newtonu je pala jabuka na glavu, pa je došao do genijalne ideje. Ovdje se dogodilo nešto ružnije, jer je propao krov, ali nama se dogodio klik u glavi i sve smo za pametni solarni crijep razradili bez puno problema", počinje priču Haris Hamzić, maturant Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu.

Zajedno s kolegama Erminom Šunjem i Belminom Adilovićem, te uz mentorstvo nastavnika Adesa Bučana, vrlo je brzo jednu „igračku“ pretvorio u vrlo praktičan predmet – jedinstven u svijetu.

"Kad su mi došli s tom idejom, nije ni namjera bila raditi patent. I onda su, svaki na svoju stranu, pretražili internet i shvatili da nigdje u svijetu tako nešto ne postoji. Od jednog učeničkog rada za takmičenje srednjih škola, došli smo do projekta koji je trebalo zaštititi", objašnjava prof. Bučan.

Čekaju potvrdu za patent

No, mladi će elektrotehničari, okupljeni pod nazivom GreenTech Sarajevo, priznati kako im je samo pretvaranje ideje u konkretan proizvod, izrađen od solarnih ćelija, pleksiglasa i karbonskih vlakana, bilo puno lakše nego zaštita projekta. Prijavili su pametni solarni crijep Zavodu za zaštitu intelektualne svojine i sad čekaju potvrdu za svoj patent.

"Svjesni smo da je to, u ovoj fazi, još uvijek samo jedna igračka. Ipak, ozbiljna igračka. Sad nam samo malo fali da dođemo do tog trenutka da taj proizvod možemo i raditi. Koliko god je to malo, nama je to velika prepreka. Tražimo investitora da nam pomogne jer, kao srednjoškolci, nemamo mogućnosti za pokretanje masovne proizvodnje", priznaje Ermin Šunj.

Kad se priča o zanimljivom i potencijalno korisnom proizvodu proširila, a projekt je postavljen i na start-up servis Indiegogo,  počeli su se javljati i mogući investitori – kako iz BiH, tako i iz dijaspore. No, mladi pronalazači još uvijek su oprezni i nemaju konkretnu ponudu za pravi posao.

"Prvo što su nam rekli kad su vidjeli šta smo to napravili bilo je da je teško izvesti to u BiH. Zapravo nije. Radi se o idealnom ulaganju jer se novac brzo vrati, a ostale godine samo zarađujete", dodaje Ermin.

Dok u jednoj od radionica svoje škole, koja im je dala punu podršku u radu na ovom projektu, pokazuju kako funkcionira pametni solarni crijep, navode i kako im je, kupovanjem neophodnog materijala na internetu, potrebno 15-ak eura za jedan crijep. No, kad bi krenula masovna proizvodnja, cijena bi bila višestruko niža. U konačnici, vlasniku objekta sve bi se isplatilo kroz nekoliko godina.

"Trostruka je funkcija ovog crijepa – energetska, bezbjednosna i estetska. Pretvaranjem svjetlosti u električnu egergiju, potpuno besplatno dobijate struju. Topljenjem snijega ostvarujete bezbjednost, a mijenjanjem boja krov dobija poseban izgled. I svim tim možete upravljati aplikacijom koja vam pokazuje i parametre poput količine proizvedene struje ili visine snijega", objašnjava Belmin Adilović.

Za svoj izum kažu i da je lakši od standardnog crijepa tri kilograma, pa na primjeru krova koji ima 84 četvorna metra samo krovište može biti lakše za najmanje četiri tone.

Mozaik kreativnih pojedinaca

I cjelokupno znanje što su primijenili, mladi elektrotehničari stekli su u Elektrotehničkoj školi za energetiku koja, kroz svoj Centar izvrsnosti, potiče mlade ljude na kreativne ideje koje se u stvarnosti mogu i realizirati. Upravo su Haris, Ermin i Belmin samo dio jednog velikog mozaika kreativnih pojedinaca.

"Prije pametnog solarnog crijepa, imali smo puno pojedinačnih projekata i dosta njih imamo u pripremi. Iako nismo u istom razredu, niti ćemo uskoro ići na isti fakultet, ostajemo u kontaktu kako bismo zajedno izveli i ovaj, ali i druge projekte koje smišljamo", najavljuje Belmin.

"I kad ne budu učenici ove škole, vrata će im biti otvorena, posebno u našem Centru izvrsnosti. Pametni solarni crijep samo je jedan od radova koji su iz njega došli, a biće ih još. Postavili smo standarde i pomjerili granice raspisivanjem tendera za ideje učenika, pa svi imaju priliku doći i javiti se sa idejom", ukazuje prof. Ades Bučan.

Uprava škole djeci i mentorima daje i prostor, i podršku, i razumijevanje, no mladi bi pronalazači bili puno zadovoljniji kad bi izvan školske zgrade dobili potporu odgovornih u obrazovnim strukturama. Kad sve ne bi ostalo na toplim riječima podrške i osmjehu, a mladima i sposobnima pružena prilika da se pokažu i dokažu ne samo unutar BiH, nego i preko njenih granica, korist bi imali svi – i djeca, i nastavnici, ali i cijela zajednica.