Radnici Dite sami pokrenuli proizvodnju

Tuzlanska Dita sa radom je prestala prije dvije godine. Od tada, radnici su čuvali fabriku i sirovine, da bi prije nekoliko dana samoinicijativno pokrenuli proizvodnju.

Već od narednog ponedjeljka u manjim trgovinama Tuzlanskog kantona mogla bi se kupiti četiri proizvoda Fabrike deterdženata Dita iz Tuzle. S velikim trgovačkim lancima trebat će sklopiti nove ugovore, potvrđuju iz Sindikata Dite.

Iako već godinama nisu primili platu a nemaju ni uvezan radni staž, radnici Dite krenuli su u proizvodnju nakon što je to omogućilo proglašenje stečaja. Rješenjem Općinskog suda u Tuzli 18. marta otvoren je stečajni postupak za fabriku.

U Diti je nakon rata bilo blizu 800 radnika. Nakon godina propadanja fabriku kupuje Lora iz Sarajeva, firma koja 2013. godine sklapa ugovor sa Beohemijom iz Zrenjanina. Nakon toga radnici više nisu dobijali plate, ali su tokom protekle dvije godine čuvali fabriku i preostale sirovine.

"Šestog juna 2013. smo ostavljeni u fabrici i evo dvije godine kasnije pokrećemo proizvodnju", kaže za Žurnal Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata Dite.

U laboratorijama fabrike je potvrđeno, pojašnjava Mehmedović, da je sirovina za proizvodnju mikrobiološki ispravna:

"Fabriku smo sredili, pripremili. Čuvali smo je godinama bez nadoknade, radnici nisu dobijali platu, hranu smo nosili od kuće... ali smo je sačuvali."

Pogon agresivnog deterdženta počeo je raditi. Radnici su upalili mješalice, promijenili ventile, ubacili sirovine. Počinje proizvodnja Grila i Bronhoa. Gril blic je za rerne i roštilje, a Bronho cijev je za kupatila. Tu je i Fas koji je zamjena za 3DE. On se već nalazi u pakovanjima od 2,5 i 1,5 litara.

"Proizvodi su spremni i već se pakuju u kutije. Neki su kupci navodno i pronađeni. Nama je važno da do Skupštine (30. juna) svima pokažemo da možemo raditi. Na samom početku cilj je pokrenuti dva programa. Praškasti program se još uvijek ne može pokrenuti jer nam treba partner i investicija, ali nadamo se da će se i za to steći uslovi."

Radnici mnogo očekuju od Skupštine povjerilaca zakazane za 30. jun, na kojoj će se donijeti zvanična odluka o Diti. Mehmedović kaže kako prihvataju samo ono što je u interesu radnika – da se za Ditu nađe novi strateški partner i da se krene u osposobljavanje fabrike. Samoinicijativnim pokretanjem proizvodnje radnici su pokazali da je to moguće:

"Imamo i ambalažu i nešto sirovina koje smo čuvali od stare uprave, koja je to napustila a koja nije dala da se proizvodi. Naša laboratorija je to ispitala, pregledala sirovine, tako da ćemo jedno po jedno uvoditi. Naš osnovni cilj je da pokažemo narodu u BiH ali i šire da ne čuvamo uzalud fabriku, da ona može raditi.

Stečajni upravnik Hajrudin Kunalić rekao je kako se, da ne bi došlo do parcijalnih prodaja, stečajni postupak konačno otvorio:

"Moram se kretati u okviru Zakona o stečajnom postupku, u ovom momentu jedina osoba koja odgovara materijalno za sve štete koje nanese eventualnim povjeriocima sam ja. Svaki povjerilac ukoliko procijeni da sam oštetio potencijalnu stečajnu masu može mene da tuži."

Po Zakonu o stečaju radnici su na posljednjem isplatnom mjestu, kaže Mehmedović:

"Komplet fabrika je data pod hipoteku, a hipotekarni potražioci imaju prednost u naplati. To znači da banke koje su njima dale ogromne kredite i uzele imovinu pod hipoteku, imaju prioritet u naplati svojih potraživanja, a ona su velika"

Zbog toga je jako važno da fabrika počne proizvoditi kako bi bio ostvaren dodatni profit.

Primjer Dite jedinstven je u BiH i mogao bi poslužiti kao model i nekim drugim fabrikama, smatra Mehmedović:

"Prosjek radnog staža je 27 godina, dakle, to su ljudi koji su pravili i održali ovu fabriku. I sad bi došli neki mangupi iz Sarajeva da to unište, i još imaju obraza da kažu da im dugujemo milione!?"

Sad kad smo pokrenuli proizvodnju, garantujem da od našeg rada u fabrici zasad može živjeti 70 radnika, da imaju redovne plate, plaćaju doprinose državi i da nisu nikome na teretu. Zar i državi to nije bolje nego da ih drži na birou i da je dodatno opterećuju? Lora iz Sarajeva bila nem je sa 84,7 posto vlasnik, ništa nismo mogli raditi već smo se na neki način morali riješiti tog većinskog vlasnika.

U okviru borbe za fabriku podnesene su i krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva, ali se sud u Tuzli proglasio nenadležnim s obzirom da nema suda za privredni kriminal:

"Ali nadam se da će se to sada pokrenuti s mjesta. Očekujemo da će biti hapšenja, ako mogu hapsiti u Arslanagiće i druge u Sarajevu, zašto i u TK ne bi počeli sa hapšenjima onih koji su nelegalno stekli svoju imovinu", pita Mehmedović.

Primjer Dite, kaže, treba pokazati da se više ne smije dozvoliti zatvaranje fabrika i uništavanje radnih mjesta:

"Najvažnije je da se ostane na poslu. U našem kantonu ima 107 hiljada nezaposlenih, što je na broj stanovnika od 450 hiljada nedopustiva cifra."

Foto:sodalive.ba