Plaće padaju, cijene niže

08.06.2015 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Dnevni list

Plaće padaju, cijene niže

Gotovo pa ništa se nije radilo na nasušno potrebnim reformama i nužnim koracima k oporavku ekonomije. Mnogi u šali kažu kako bh. ekonomija bolje funkcionira kada vlasti nisu formirane.

Uspoređujući brojne ekonomske pokazatelje u razdoblju od proteklih izbora do danas vidljivi su ipak određeni pomaci k oporavku, ali još uvijek se sve to niti izbliza ne osjeti na džepovima običnih građana. Naime, u promatranom razdoblju bilježimo rast industrijske proizvodnje, prometa u trgovinama na malo, nezaposlenost na svu sreću pada, izvoz raste dok uvoz pada, …

Međutim, ono što je građanima najvažnije – plaće padaju za skoro jedan posto. Ipak, veliku većinu ekonomskih pokazatelja možemo gledati s optimizmom naročito ako znamo kako bi, ukoliko se naši političari i oko toga ne posvađaju, uskoro i u praksi trebao zaživjeti novi pristup EU-a prema BiH. Na taj način u bh. gospodarstvo trebali bi se “uliti” milijuni eura što bi moglo biti lokomotiva bh. vlaka za brzi izlazak iz krize koja traje od rata do danas i puta u bolju budućnost.

Manje plaće

Ako gledamo pojedinačne pokazatelje, najprije ćemo spomenuti dva koja ne idu u prilog niti novim vlastima niti svim građanima BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, za prvi kvartal 2015. godine prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 827 maraka, a u četvrtom kvartalu 2014. godine iznosila je 833 marke, što pokazuje da je prosječna isplaćena neto plaća u prvom kvartalu 2015. nominalno za 0,8 posto niža u odnosu na četvrti kvartal 2014.

Isto tako, porastao je i broj blokiranih računa.

Prema podacima Centralne banke BiH, u listopadu 2014. blokiranih računa poslovnih subjekata bio je 67.126, a 41.416 tvrtka imala je bar jedan blokiran račun. U lipnju ove godine ukupan broj blokiranih računa bio je 68.818, dok 42,690 tvrtka ima blokiran bar jedan račun. Osim navedenih, gotovo svi ostali pokazatelji su pozitivni. Jedan od najvažnijih jest svakako smanjenje nezaposlenosti (u listopadu 2014. bilo 547.590 nezaposlenih, u travnju 2015. 542.253 nezaposlenih). Nadalje, u travnju 2015. u usporedbi s travnjem 2014. industrijska proizvodnja bilježi rast za 2,2 posto. Ukupan promet trgovine na malo u BiH, gledan u tekućim cijenama, u ožujku 2015. zabilježio je rast od 2,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Blagi optimizam

Vrlo značajni i ohrabrujući podaci su i vanjskotrgovinske razmjene. Naime, u razdoblju siječanj-travanj izvoz je iznosio dvije milijarde 875 milijuna, što je za 2,7 posto više nego u istom razdoblju 2014., dok je uvoz iznosio četiri milijarde 925 milijuna maraka, što je za 0,7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Kako navode iz Agencije za statistiku BiH, vrijednost novih narudžbi građevinskih radova u inozemstvu u prvom kvartalu 2015. veća je za čak 42,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za naše osiromašene građane izuzetno je značajan podatak kako i potrošačke cijene padaju. Tako su cijene u travnju manje u odnosu na ožujak za 0,5 posto, a u odnosu na travanj 2014. manje su za 0,4 posto.

S obzirom na sve navedeno, mnogi u šali kažu kako bh. ekonomija bolje funkcionira kada vlasti nisu formirane. Naime, nove izvršne vlasti na svim razinama formirane su tek krajem ožujka (dvije županije još čekaju formiranje vlasti), parlamenti i nisu imali previše sjednica, u RS-u traje konstantna priča o padu Vlade, u FBiH koalicija pukla zbog fotelja u javnim poduzećima…

Drukčije kazano, gotovo pa ništa se nije radilo na nasušno potrebnim reformama i nužnim koracima k oporavku ekonomije. Možda je i to još jedan razlog za blagi optimizam, jer ukoliko vlasti, a što uvelike najavljuju, počnu raditi na reformama idućih mjeseci i godina, svi navedeni podaci biti će kudikamo bolji.

Pokazatelji listopad 2014. – travanj 2015.

0,8 posto manje neto plaće

1274 – povećanje broja tvrtki koje imaju bar jedan blokiran račun

5337 manje nezaposlenih osoba

2,2 posto rasla industrijska proizvodnja

2,2 posto porastao promet u trgovinama na malo

2,7 posto povećan izvoz

0,7 posto smanjen uvoz

0,4 posto padale potrošačke cijene

42,3 posto rast narudžbi za građevinske radove u inozemstvu

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI