Ibrahimpašić: Država treba značajno povećati testiranje uvozne pive

Posljednjih godina pivarska industrija u BiH sve teže se nosi sa uvoznim pivom, zbog nejednakog tretmana na domaćem tržištu, gdje je apsurno da uvozna piva na tržištu košta manje od domaće.

Snažni uvozni lobiji, slabo i malo domaće tržište, neprovođenje zakona, loša zaštita i maćehinski odnos vlasti prema domaćim proizvođačima uzrok su lošeg položaja domaćih pivara, kao i generalno cijele privrede.

Tim povodom, Poslovni portal eKapija.ba razgovarao je sa generalnim direktorom Bihaćke pivovare Edinom Ibrahimpašićem o ovom problemu.

Prema Vašem mišljenju šta je glavni razlog nejednakog tretmana domaćih proizvođača na tržištu BiH i apsurdno je da je uvozna piva jeftinija od domaće?

Apsurd je utoliko veći što su cijene tih istih piva na njihovim domicijelnim tržištima dva do tri puta veće nego što su u BiH. Mnogo je razloga zašto je to tako. Trebamo znati da smo mi vrlo malo tržište i da smo za multinacionalne kompanije koje svoje pivske brendove prodaju po cijelom svijetu u mjerilima jednog malo većeg grada i kojem kao takvom ovim "velikim" nije "problem" prodavati pivo i ispod realne proizvođačke cijene, a koja je uzgred i mnogo jeftinija zbog mnogo jeftinijh inputa s obzirom na količinu autputa (proizvoda) koje prodaju, pa između ostalog i na tržištu BiH. Kada sve domaće proizvodnje propadnu, tada će se i cijene ovih uvoznih piva "popraviti". Ono što je ovdje također izuzetno neobično jeste i činjenica da znatan udio u uvezenom pivu čine piva srednjih ili niskih cijena, dok u većini ostalih zemalja uvezena piva su piva isključivo viših cijena, iz kategorije premium piva.

Mi ne želimo nikoga prozivati, ali samo želimo da institucije BiH rade svoj posao i to isključivo prema zakonima. Također, jedan od primjera nejednakog tretmana je i vrijeme koje protekne od graničnog prelaza prilikom izvoza piva iz BiH do krajnjeg kupca u Hrvatskoj ili Srbiji. To traje između 20 i 30 dana, s obzirom na kontinuirana uzorkovanja te rigorozne i skupe laboratorijske analize susjednih država. Prilikom uvoza piva u BiH to traje svega nekoliko sati.

Praksa u susjednim zemljama, koje su izvor više od 95 posto uvoza piva u BiH, u kojima su multinacionalne kompanije kupile sve veće pivarske proizvodnje, da redovno uzimaju uzorke za potrebe testiranja svakog pojedinačnog artikla koji se uvozi. BiH ima iste, jednake zakonske i podzakonske akte koji također definiraju kvalitativnu kontrolu na ulazu u BiH, ali se uzimanje uzoraka za testiranje vrši više kao neki izuzetak, nego kao ustaljena praksa. Kao posljedica imamo i značajan rizik za sigurnost potrošača, a sve zbog nepravilne primjene zakona.

Naš zahtjev je da država preduzme korake i da se znatno poveća testiranje uvoznih piva, tako da sva piva koja dođu na tržište budu sigurna i dobra za potrošnju, te da proizvod odgovora onom što je na deklaraciji, naročito po pitanju sadržaja alkohola i ekstrakta.

Imate li informaciju sa koliko procenata na bh. tržištu učestvuju domaće pivare a koliko uvozne?

Omjer uvezene i domaće pive je 70 – 30 posto u korist uvoznih piva, odnosno od 10 boca popijenog piva, sedam je uvoznih a tri su naše domaće proizvodnje.

Postoji praksa određenih kompanija iz inostranstva da koriste transferne cijene kako bi izbjegle plaćanje PDV-a na punu vrijednost uvezene robe na mjestu ulaska u BiH. Šta bi trebalo poduzeti s ciljem rješenja ovakvog problema nelojalne konkurencije i šta treba država uraditi po tom pitanju?

U nekim velikim kompanijama postoji praksa da koriste “transferne cijene” kako bi izbjegle plaćanje PDV-a na punu vrijednost uvezene robe na mjestu ulaska u BiH. Na primjer, kompanija sa proizvodnjom u nekoj od susjednih zemalja će prodati proizvode svojoj prodružnici (majka-kćerka) ili uvozniku u BiH po cijeni koja je daleko ispod krajnje prodajne cijene tog proizvoda. Na ovaj način oni predstavljaju krivu sliku prave vrijednosti proizvoda i smanjuju uplatu PDV-a na carini.

Naš zahtjev je da država postavi minimalne carinske cijene za uvozna piva, koje postavljaju realinije transferne cijene za među-kompanijsku prodaju, recimo ne manje od 20 posto ispod konačne prodajne cijene ili fiksna minimalna cijena za dati proizvod. Takođe, želimo da istaći kako je to riješeno kod uvoza auta u BiH, u smislu da je carini BiH osnova za carinjenje automobila prilikom uvoza u BiH kataloška cijena vozila, bez obzira na cijenu iz fakture kojom se dokazuje kupoprodajna vrijednost vozila. Kao pandan tome, trebalo bi možda nadležno tijelo iz BiH donijeti pravilnik o postupanju u slučajevima kada je fakturna cijena na ulazu u BiH niža od pravilnikom definirane cijene za određenu vrstu piva.

Aktualni zakoni Federacije BiH i Republike Srpske, imaju definiran pojam "transfernih cijena" i postupanje u takvim slučajevima, no na žalost bez ikakve primjene na terenu.

Koje trenutno proizvode sve nudi Bihaćka pivovara?

Asortiman naših proizvoda u osnovi je vezan za našu prirodnu izvorsku vodu "Lipa voda" koja je i osnovna sirovina svih naših proizvoda , ali i onih koji se razvijaju ili će tek nastati u našim razvojnim projektima.

Od najpoznatijih su to svakako naši pivski brendovi, vrhunsko lager pivo "Preminger", te "Unski biser", zatim program osvježavajućih bezalkoholnih napitaka "JAMP" (Cola, Bitter Lemon, ACE, Tonic), te program Ledenih čajeva "FRIZY".

Također u proizvodnom programu imamo aromatizirane vode sa različitim okusima i aromama.

Sa koliko procenata iznosi izvoz u ukupnoj prodaji piva Bihaćke pivovare?

Obim izvoza Bihaćke pivovare je u 2014 godini bio oko 15 posto od ukupnih prihoda, sa tendencijom pada u ovoj godini. Razloge već znamo i ne treba ih posebno elaborirati.

Koliko trenutno imate zaposlenih radnika i da li u narednom periodu planirate nova zapošljavanja?

Trenutno imamo 110 zaposlenih radnika. Nekad je taj broj bio i veći, ali zbog smanjenja obima proizvodnje prisiljeni smo na optimiziranje proizvodnih troškova pa tako i u smislu radne snage, odnosno novih zapošljavanja. Naravno, rastom prodaje, upošljavaće se i  novi radnici jer će rasti i proizvodnja.

Sa naročitim naglaskom ističemo značaj proizvodnih firmi, kako onaj direktni kroz zapošljavanje  i uplate visokih poreskih obaveza, tako i indirektni kroz angažovanja na stotitne domaćih dobavljača i nihovih radnih mjesta koji se koriste za obezbjeđenje rada ovih firmi.

Bez ove osnovne ekonomske aktivnosti, niti jedna ekonomija ne može da računa da će se moći razvijati. Sa ovim na umu, tražimo aktivnu podršku i pomoć od državnih struktura BIH u eliminisanju neregularnosti u praksi prilikom uvoza piva, koje na nefer način uvoznim pivima obezbjeđuju prednost.

Imate li u planu uvođenje nekog novog proizvoda, brenda itd.?

Kako je bit opstanka na tržištu kontinuirano ulaganje u nove tehnologije i širenje asortimana svojih proizvoda, sasvim je neupitan potvrdan odgovor na ovo pitanje.

Ono što mi nastojimo u Bihaćkoj pivovari od samog početka, je pružiti svojim konzumentima vrhunski kvalitet njihovih proizvoda proizvedenih po originalnoj recepturi i to pod nadzorom vrhunskih čeških stručnjaka za proizvodnju ''lager'' piva.

Bihaćka pivovara će i dalje nastojati svojom odlučnošću, posvećenošću i predanošću, prvenstveno prema svojim proizvodima, njenim brendom Premingerom, te prema našim konzumentima, usmjeriti sve svoje napore da Preminger ostane prepoznatljiv i prijateljski brend njegovih konzumenata. Odlučna u namjeri da svoje konzumente raduje ''bogatstvom u boci'', iskrenim i prijateljskim odnosom će tražiti svoje mjesto na bh. i inozemnim tržištima.

Kada je u pitanju društveno odgovorno poslovanje, koliko je ono zastupljeno u Bihaćkoj pivovari?

Međusobno povezani koncepti društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja prepoznati su kao šansa i od menadžmenta Bihaćke pivovare koji je svjestan trenutka i potrebe za definiranjem svojih poslovnih procesa s jedne strane, te svoje uloge u poslovanju i društvu sa druge strane.

Kenan Silajdžija