Hrvatska i BiH potpisale ugovor o korištenju voda

07.07.2015 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Akta.ba

Hrvatska i BiH potpisale ugovor o korištenju voda

U Brčkom je jučer u organizaciji Savske komisije održan sastanak na ministarskoj razini zemalja potpisinica Okvirnog sporazuma i Crne Gore o regionalnoj suradnji u oblasti voda.

U Brčkom je jučer u organizaciji Savske komisije održan sastanak na ministarskoj razini zemalja potpisinica Okvirnog sporazuma i Crne Gore o regionalnoj suradnji u oblasti voda, navodi se na službenoj web stranici Vlade Brčko distrikta.

Ministri vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović i  poljoprivrede Republike Hrvatske Tihomir Jakovina potpisali su Ugovor o prekograničnom korištenju javnih objekata vodoopskrbe.

"Ugovor o prekograničnom korištenju javnih objekata vodoopskrbe koje presijeca državna granica predstavlja značajan korak u suradnji i zajedničkim nastupima obje zemlje, posebno za stanovnike u naseljima na obalama  Save", izjavio je novinarima ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

"Radni dio ovog sastanka se nastavlja i tu ćemo proanalizirati što je urađeno u godini dana od katastrofe za sve tri zemlje u slivu Save, kakav je pojedinačni ostvareni napredak, ali i sve ono što nam zajedno slijedi na uređenju rijeke i razmjeni informacija, boljoj suradnji u cilju sprečavanja elementarnih nepogoda, gubitka ljudskih života i ogromnih materijalnih šteta", dodao je ministar poljoprivrede Republike Hrvatske Tihomir Jakovina.

Naime, Protokol o zaštiti od poplava potpisan u Beogradu prošle godine između Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije kome se pridružila i Crna Gora, bio je i danas u fokusu razgovora o regionalnoj suradnji u cilju sprečavanja opasnosti od poplava i smanjenju štetnih posljedica.

Na sastanku su ministri i ovlašteni predstavnici zemalja Savskog sliva također potpisali Protokol o upravljanju nanosom u slivu rijeke, čime je obilježeno deset godina od osnivanja Savske komisije, a definirane su i obveze država u pripremi projekata vezanih za prioritetne investicije – uspostavu jedinstvenog hidrološkog informativnog sustava i unapređenje zajedničkog upravljanja poplavama.

"U toku je sanacija svega što je pretrpjelo štete tijekom prošlogodišnjih poplava, prije svega se tu misli na nasip, a za to su potrebni projekti i međunarodni prekogranični sporazum. Više ne postoje tehničke barijere za zajednički nastup ka fondovima i kreditorima za uređenje i plovnost rijeke. Preduvjet za to je izraženija politička volja zemalja potpisnica Okvirnog sporazuma o slivu Save”, naglasio je predsjednik Savske komisije Mitja Bricelj.

Prema njegovim riječima realno je za očekivati da se iskoriste mogućnosti i povuku sredstva koja stoje na raspolaganju  kako bi  se pravovremeno osigurali kvalitetni projekti usklađeni sa zahtjevima EU koji podrazumijevaju i ekološke standarde, što uz plovnost Save, omogućava i veliku šansu za korištenje ne malih turističkih potencijala od Slovenije do Beograda.

"Postoji problem u BiH, vezan uz kredit Svjetske banke za izvođenje radova. U ovom trenutku se nalaze rješenja da se taj aranžman dogovori", naznačio je Dejan Komatina, tajnik Savske komisije dodajući da je rijeku Savu prije svega potrebno učiniti plovnom cijelom njezinom dužinom, a projekt obnove košta 85 milijuna eura.

"Istina da je ovaj kredit Svjetske banke prošle godine na neki način storniran. I mi smo trebali sudjelovati u njemu sa izvjesnim zaduženjem, kako bi se ovaj dio vezan uz Distrikt očistio i osposobio za plovnost. Do realizacije nije došlo i o tome treba da se slože entiteti. Mi smo bili najkooperativniji u pregovorima. Cijenim da će se ta priča reaktivirati kako bi i mi dali doprinos i preuzeli i financijske obveze u okviru BiH, a da dođe do konačnog cilja – plovnosti Save na ovom dijelu jer imamo svoju luku koja čeka  na to", zaključio je dogradonačelnik Brčko distrikta BiH Esed Kadrić odgovarajući na upite novinara.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI