Građevinari o novom Zakonu o radu: Efikasnije definisanje radnih odnosa

Odbor građevinara Privredne komore Federacije BiH ocjenjuje novi Zakon o radu kao iskorak ka efikasnijem zakonskom definisanju radnih odnosa u Federaciji BiH. 

Predsjednik Udruženja građevinara FBiH Hamed Ramić i sekretar tog udruženja Dženana Hodžić navode za Fenu da se novim Zakonom o radu u velikoj mjeri domaći propisi u ovoj oblasti harmoniziraju sa zakonodavstvom Evropske unije i evropskim principima i standardima radnog zakonodavstva. 

"Analizirali smo zajednički Zakon o radu, sagledavajući njegova rješenja sa aspekta radnika i poslodavca. Položaj radnika u građevinarstvu je tretiran u 182 člana, u odnosu na 151 član ranijeg zakona, gdje se nudi više od 30 rješenja za značajno poboljšanje prava zaposlenika", navode iz tog udruženja. 

Napominju da su neka rješenja prvi put obuhvaćena novim Zakonom o radu. Riječ je o preciznijem definisanju pitanja diskriminacije, zatim nude se rješenja kojima se podstiče širenje biznisa i zapošljavanja, regulišu pitanja odsustva i isplate plata te definišu neopravdani razlozi za otkaz. Također, prvi put Zakon tretira pitanja kao što su mobing na radnom mjestu i jednakost plaća. 

"Diskriminacija je tretirana i u ranijem zakonu, međutim, novi Zakon o radu diskriminaciju na radnom mjestu i pri zapošljavanju tretira detaljnije. Diskriminacija se tretira i u članu 76. jednakost plaća, što podrazumjeva jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost, a što do sada nije bilo regulisano niti jednim zakonom u BiH. Nadalje, po novom zakonu, poslodavac je dužan da dokaže da zaposlenika nije izložio diskriminaciji. S obzirom na težnju za poslovnu orijentaciju ka izvozu bh. građevinskih usluga iz naše zemlje, član 25. precizno definiše odnos radnika koji se šalje na rad u inostranstvo, i poslodavca", kažu u Udruženju građevinara. 

Novim Zakonom je predviđena i definisana saglasnost o uslovima koju potpisuju radnik i poslodavac, a tiče se uslova smještaja, radnog mjesta u inostranstvu, mjesta rada i boravka, te trajanja rada u inostanstvu, precizirana je valuta u kojoj će se isplaćivati plaća i druga primanja u novcu i nature na koja radnik ima prava za vrijeme boravka u inostanstvu, te uslovi povratka u zemlju. 

Za radnike u građevinarstvu važan je i član 26., koji naglašava da se ugovor o radu zaključuje samo za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih osoba i ne ugrožavaju radnu okolinu. 

Član 52. novog Zakona o radu definiše da ukoliko se ne iskoristi godišnji odmor, zaposleniku će broj dana koji nisu korišteni biti isplaćeni, što vrijedi u slučaju raskida ugovora. Naknada za plaćeni godišnji odmor, prema novom Zakonu bit će jednaka naknadi kada je zaposlenik prisutan na radnom mjestu. 

Radnik koji bude na bolovanju do šest mjeseci ima zagarantovano isto radno mjesto. Ukoliko bolovanje traje duže od šest mjeseci radnik može biti raspoređen na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim kvalifikacijama. 

"Važno je naglasiti da se po novom Zakonu o radu ugovor na određeno vrijeme ne može prekinuti ukoliko je zaposlenik na liječenju. Po novom Zakonu, plaća se isplaćuje isključivo u novcu, što dosad nije bilo regulisano, čime je bila otvorena mogućnost kompenzacija robom itd. Platna lista se po ovom zakonu smatra izvršnom ispravom, što znači da je poslodavac dužan zaposlenom, svaki mjesec, dati platnu listu, bez obzira da li je isplatio plaću. Sa tim obračunom, uposlenik može direktno na sudu pokrenuti izvršni postupak za naplatu plaće", navode iz Odbora građevinara. 

Smatraju da je član Zakona koji govori o otkazu, bez poštivanja otkaznog roka, poboljšan u smislu da je u slučaju lakših prijestupa ponovljeni prijestup ograničen u roku od šest mjeseci. Dosadašnje rješenje je bilo takvo da, ukoliko radnik učini lakšu povredu radnih obaveza, poslodavac može dati otkaz u slučaju ako se takav prijestup ponovi. Novim rješenjem je to ograničeno u smislu "ako se takav prijestup ponovi u roku od šest mjeseci". Dakle, opet u korist radnika jer ukoliko ponovi povredu iz radnih obaveza nakon sedam mjeseci, znači da mu se ne može otkazati ugovor o radu. 

Član 99. Zakona se odnosi na rok za otkaz bez poštivanja otkaznog roka. Rok sa 15 dana je povećan na 60 dana od dana saznanja za činjenicu, odnosno jednu godinu od učinjene povrede. U članu 97. se konkretno navode neopravdani razlozi za otkaz, što dosada nije bio slučaj. 

"Zakon o radu sveobuhvatno definiše kolektivne ugovore, što se često navodi kao "problem" i podvodi pod nezadovoljstvo radnika. Međutim, objektivno gledajući Odbor građevinara cijeni da je predloženim rješenjima detaljnije regulisan postupak kolektivnog pregovaranja, zaključivanja i otkazivanja kolektivnog ugovora, utvrđene vrste i sadržaj kolektivnih ugovora, određene strane kolektivnog ugovora i utvrđena obaveza pregovaranja u dobroj mjeri. Rok u kojem su strane u kolektivnom pregovaranju dužne da postignu suglasnost je 45 dana, u protivnom moguće je obrazovati arbitražu", navode iz tog odbora.
 
Također, propisana je forma i trajanje kolektivnog ugovora. 

"Da bi se spriječilo da jedna od ugovornih strana onemogućava zaključivanje novog kolektivnog ugovora ili da neke njegove odredbe zbog određenih okolnosti postanu neprimjenjive, predloženo je ograničeno trajanje kolektivnih ugovora i njihovo zaključivanje na određeno vrijeme od tri godine. Predviđena je mogućnost proširenja primjene kolektivnih ugovora uz obavezu pribavljanja mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora. Zaštitu prava iz kolektivnog ugovora, pored ugovornih strana, prema predloženim rješenjima mogu zahtijevati i radnici koji ostvaruju prava iz kolektivnog ugovora", navode iz Udruženja građevinara FBiH.