Privrednici traže ukidanje viza za Kosovo: Bez viza, za nova radna mjesta

Privreda Bosne i Hercegovine pamti i bolje dane. Na tromeđi između istoka, zapada i vlastitih problema, često je bila žrtva nepromišljene politike. Morala bi biti izvozno orijentirana, a to nikad nije bila u dovoljnoj mjeri, kaže Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.

Smatra da je traženje novih tržišta zadatak svih, od samih poduzetnika, preko privrednih komora, do državne diplomatije.

''Ponekad je dovoljno da država omogući tek osnovne preduslove, punu slobodu kretanja i uklanjanje birokratskih prepreka. A privreda onda sama, kao što voda uvijek nađe put, uspije da nađe put do partnera i potrošača u drugim zemljama'', ističe on.

Kad izostane politička volja, privreda traži lakši put. Ponekad to vodi ka sivoj zoni trgovine, a nekad je jednostavnije, primjera  radi, proizvode do kojih je teže doći zamijeniti onima do kojih se dolazi lako. Upravo to događa se s proizvodima koje su poduzeća iz Bosne i Hercegovine godinama plasirala na tržište Kosova.

"Njih zamjenjuju proizvodi iz Albanije, Srbije, pa čak i iz nekih udaljenijih zemalja koje ostvaruju rast izvoza na Kosovo. To pokazuje i statistika, 2013. godine 3,3 % robe uvezene na Kosovo dolazilo je iz BiH. Godinu dana kasnije taj postotak pao je na 2,7% a sve indicije pokazuju da će takav pad biti nastavljen i ove godine", navodi Jašarspahić.

Zašto je to tako, kada je takav trend započet? Kosovo je neovisnost proglasilo 17. februara 2008. godine i od tada traje borba najmlađe balkanske države za njeno priznavanje diljem svijeta. U Europi, nezavisnost Kosova nisu priznale Rumunija, Slovačka, Španija, Grčka, Kipar, Bosna i Hercegovina i naravno Srbija.

SVE ZEMLJE OMOGUĆILE SLOBODU KRETANJA I PROMET ROBA 

"Sve te zemlje ipak svojim su građanima i privredi omogućile slobodu kretanja i prometa robe. Primjerice, građani Srbije putuju na Kosovo sa ličnom kartom, a isto vrijedi i za građane Kosova kad krenu u Srbiju. Čak 13,3 % robe koja se uveze na Kosovo 2014. godine dolazilo je iz Srbije, a taj postotak stalno raste paralelno s normalizacijom odnosa između Beograda i Prištine", ističe on.

Bosna i Hercegovina Kosovo ne priznaje kao državu i to je političko pitanje najvišeg ranga. Ipak, ono još od te 2008. godine utiče na građane i privredu i to već izlazi iz domene visoke politike. Naime, imaoci pasoša Republike Kosovo od prvog dana teško da mogu ući u BiH. Njima se izdaju vize po posebnoj proceduri, a donedavno je svaku pojedinačnu vizu odobravalo Vijeće ministara.

Ta procedura složena je, skupa i dugotrajna. Toliko složena, skupa i dugotrajna da ima onih koji svoje rođake s Kosova nisu pozvali u goste još od 2008. godine. Građani gube veze s rođacima, privrednici s partnerima. Jer oni koji uvoze robu iz BiH ne mogu posjetiti svoje partnere, ne mogu da obiđu tvornice u kojima se proizvodi roba koju uvoze, ne mogu se uvjere u kvalitetu onoga što kupuju.

PROCJENE: VEĆ U PRVOJ GODINI PO UKIDANJU VIZA RAZMJENA DVIJE ZEMLJE PORASLA BI ZA 20 POSTO

Kosovo je januara 2011. uvelo recipročne mjere, pa od tada ni građani BiH ne mogu na Kosovo bez zadovoljavanja složene i skupe procedure koja, između ostalog, podrazumijeva i bar dva odlaska u ambasadu Kosova u Tirani. Problemi tada postaju još složeniji. Poslovni partneri ne mogu da se posjećuju, jer malo tko može izdvojiti vrijeme koje je potrebno za prikupljanje dokumentacije potrebne za vizu. Oni najuporniji počinju se sastaju, poput crnoberzijanaca, na graničnim prijelazima ili u hotelima u Srbiji ili Crnoj Gori. Iz godine u godinu, i oni polako posustaju.

Jer privrednicima s Kosova značajno je lakše surađivati s partnerima iz Srbije, ali i sa onima iz Albanije, posebno nakon završetka izgradnje autoputa Priština-Tirana 2013. godine.

To pokazuje i istraživanje regionalne Fondacije Dokukino koja je u okviru svoje Inicijative za otvorene razgovore (Open Talks Initiative) provela i obimno istraživanje i anketirala više od 60 kompanija. Ovo istraživanje dalo je još bar jedan zabrinjavajući i jedan ohrabrujući podatak. Ukoliko u narednih šest mjeseci ne budu ukinute vize,više od polovice privrednika s Kosova spremno je proizvode iz BiH da zamijeni onim iz drugih zemalja. Ohrabruje podatak da bi već u prvoj godini po ukidanju viza razmjena dvije zemlje porasla za 20%.

PRIVREDNICI POKREĆU INICIJATIVU: BIH NE MOŽE SEBI DOZVOLITI LUKSUZ DA IZGUBI TRŽIŠTE OD DVA MILIONA POTROŠAČA "Zašto ovo više nije političko pitanje? Zato što Bosna i Hercegovina, kao članica CEFTA sporazuma ima vanjskotrgovinski suficit  samo u trgovini s Albanijom i Kosovom. Zato što ne može da dopusti sebi luksuz da izgubi tržište od dva milijuna potrošača.Jer svako smanjenje izvoza znači i smanjenje broja radnih mjesta'', smatra Jašarspahić. Ukidanje viza i nova radna mjesta, to su sintagme jednakog značenja. Kada bi država to prepoznala, vize bi prestale biti političko pitanje najvišeg ranga. Zapravo, prestale bi biti pitanje uopće. A građani Bosne i Hercegovine mogli bi putovati, privrednici surađivati bez obzira na to da li se dvije države formalno priznaju ili ne. Baš kao što su to omogućile Vlade Srbije i Kosova i pokazale da interesi privrede i građana mogu biti čak i iznad strateških državnih principa. Ponekad je bolje rješavati probleme koji samo djeluju manje od tih strateških, a u svakodnevnom životu zapravo su najveći, mišljenja je potpredsjednik Privredne komore  FBiH.  Zbog toga je Privredna komora Federacije BiH, kao servis privrede, spremna učiniti sve što može kako bi poduzetnici nesmetano radili i izvozili svoje proizvode. Zajedno sa Fondacijom Dokukino krajem oktobra u Sarajevo će, navodi, dovesti predstavnike petnaestak najvećih kosovskih kompanija. Neki od njh tu će prvi put sresti partnere s kojima su surađivali ili još surađuju, a drugi će upoznati svoje buduće poslovne partnere. "Svi zajedno poslaćemo poruku vladama dvije zemlje od kojih očekujemo samo da nam omoguće da radimo, trgujemo. Da sačuvamo radna mjesta i otvorimo nova, da nam ekonomija konačno bude važnija od politike", istaknuo je Jašarspahić.