16.10.2015 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Oslobođenje
Uoči ovog sastanka Sekretarijat Energetske zajednice, devet mjeseci nakon isteka roka za primjenu Trećeg energetskog paketa za energetiku i gas 1. januara 2015. godine, izdao je godišnji izvještaj o implementaciji pravila iz ovog paketa.
Sastanak Ministarskog vijeća Energetske zajednice jugoistočne Evrope biće održan danas u Tirani, na kojem će ministri zemalja članica odlučiti o sankcijama prema Bosni i Hercegovini zbog neizvršavanja obaveza iz Trećeg energetskog paketa. BiH se najviše zamjera to što nije usvojila energetsku strategiju na državnom nivou i državni zakon o gasu.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, u čijoj je nadležnosti ovaj sektor, nada se da do sankcija ipak neće doći.
Uoči ovog sastanka Sekretarijat Energetske zajednice, devet mjeseci nakon isteka roka za primjenu Trećeg energetskog paketa za energetiku i gas 1. januara 2015. godine, izdao je godišnji izvještaj o implementaciji pravila iz ovog paketa.
Direktor Energetske zajednice Janez Kopač ovom prilikom je kazao: "Devet mjeseci nakon roka koji je postavila Energetska zajednica dvije članice, Srbija i Albanija su potpuno, a Ukrajina djelimično prenijele pravila Trećeg energetskog paketa u nacionalna zakonodavstva. Ovo je veliki napredak i jasan pokazatelj da su ove zemlje ozbiljno shvatile obaveze prema Energetskoj zajednici. Očekujemo da će ih u tome slijediti vrlo brzo Crna Gora i Kosovo, kao i Moldavija koja će adaptirati zakonodavstvo do kraja godine.”
U godišnjem izvještaju Energetske zajednice zaključeno je da BiH nije pokazala jasan napredak, dok je Makedonija, nekadašnji lider u reformama energetskog tržišta, nazadovala i tako poništila ranija postignuća.
Prema riječima zamjenika direktora Energetske zajednice Dirka Buschlea, implementacija Trećeg energetskog paketa nudi mogućnost otvaranja tržišta, prekogranične integracije za dobrobit industrije i potrošača. Korištenje ove prilike nudi mogućnost za modernizaciju energetskog sektora, što je neophodno ovim zemljama. To će biti nemoguće za one koji se nisu angažovali u ovom procesu, posebno za BiH i Makedoniju.
Stagnacija BiH u reformama energetskog sektora zabrinjava Energetsku zajednicu već nekoliko godina, a to se na nastavilo i u ovoj. Zbog izostanka ozbiljnog napora u pogledu reformi tokom izvještajnog perioda, građani BiH su još jednom uskraćeni za benefite reformi zbog disfunkcionalne strukture zemlje i sitnih političkih interesa. Energetska zajednica dosad nije imala odgovor na ove propuste, stoji u izvještaju.
Najviše zamjerki je na sektor gatransportnog sistema, adekvatnog okvira tarifa i otvorenosti tržišta.
Sektor gasa u BiH je reguliran na entitetskom nivou. Iako oba entiteta imaju svoju zakonsku regulativu, čak ni tu nisu implementirana pravila Trećeg paketa Energetske zajednice. Međutim, nije napravljen iskoraku pogledu državne regulative za prirodni gas. Energetska zajednica je 2014. tražila od BiH da uskladi gasnu regulativu na državnom nivou sa Trećim paketom energetske zajednice do nrinistarskog sastanka 2015. Nakon toga je BiH 2014. dostavila prijedlog zakona o gasu, koji je koncipiran kao državni, čime bi se spriječilo kršenje obaveza.
No, BiH do sada nije poduzela ozbiljnu akciju i suočiće se sa sankcijama na ministarskom sastanku.
Energetska zajednica jugoistočne Evrope obuhvata tržište sa oko 150 miliona ljudi, a u to tržište će u narednih 15 godina biti uloženo više od 21 milijardu eura.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.