Recept za uspjeh na tržištu je u pronalaženju usko specijaliziranih niša

Živimo u ekonomiji viška tj. sve ima svoj substitut.  Zbog toga je bitno da obiteljske kompanije koje žele uspjeti na tržištu pronađu usko specijalizirane niše u kojima će djelovati.

''Lova se nalazi u tim nišama. A kompanije koje žele tako poslovati moraju znati koja je njihova ciljana publika'', savjetuje Natalija Pekić, licencirani predavač za obiteljske kompanije. Istraživanja pokazuju da obiteljske kompanije sporije rastu jer vlasnici izbjegavaju vanjsko zaduživanje, a tu je i otpor prema promjenama i modernizaciji zastrjelih vještina.

Pekić navodi da u današnjem svijetu nema vremena za takvo čekanje te da se promjenama moraju prilagođavati. Iako postoje podaci da u ovim kompanija postoji bolji transfer znanja sa prve na dugru generaciju nasljednika, kaže da se radi o limitiranim znanjima budući da većina osnivača kompanija ima srednju stručnu spremu te da nedostaje menadžersko znanje. Iz tog razloga je dobrodošlo dovođenje sposobnog managera koji već ima iskustva u ovom poslu. 

Savjetuje kompanijama uvođenje internih procedura i standarda kako bi se kompanija u potpunosti profesionalizirala.

Govoreći o prednostima uvođenja profesionalnog menadžementa u obiteljske kompanije, bilo da se radi o nekomu iz obitelji koji je obučen za tu poziciju ili vanjskog managera, kaže da su one ogromne.

''Vi ne morate biti uključeni u odlučivanje koje marke će biti printer koji će kompanija kupiti ili koje će boje biti tepih u uredu. Vi se ne trebate baviti tim stvarima. Možete samo dati odobrenje za kupnju ili ne.  Vaš posao je da se bavite strateškim planiranjem, a ne da budete uključeni u svakodnevne operativne aktivnosti'', kazala je ona okupljenim predstavnicima obiteljskih kompanija.

Na panelu koji je bio organiziran u okviru konferencije o obiteljskim kompanjama Tarik Širbegović, izvršni direktor kompanije Silk trade iz Tešnja, jedna od kompanija koja je pri kraju ove tranzicije, iznio je njihova iskustava u tom procesu.

Ističe da je vlasnik odlučio uvesti vanjskog managera budući da je kompanija godišnje rasla preko 30 posto. Kada je došla da tu razinu da je prerasla kapaciteta sa kojima se mogao nositi sam vlasnik on se hrabro odlučio na uvođenje vanjskog menadžera.

Širbegović, kojemu je vlasnik 2013. potpuno prepustio upravljanje kompanijom imao je prethodno iskustvo rada u internacionalnoj kompaniji što mu je dobro došlo na ovom mjestu. Ono što je za njega bilo ohrabrenje i još veća motivacija u radu je kada je ušao jednim manjim dijelom u vlasništvo ove tvrtke.

Alfa Therm iz Mostara je tvrtka koja je već završila proces ove tranzicije. Davor Krezić, vlasnik ovog poduzeća, je već u potpunosti prepustio vođenje kompanije profesionalnom managementu. Krezić, kaže da je i on kao i ostali predstavnici tvrtki koji su se suočili sa ogromnim rastom shvatio da više nije mogao sve uraditi sam.

U tom razdoblju je počeo tražiti savjetnike i oni su mu tada dali ideju za uvođenje vanjskog menadžera. Njegova iskustva pokazuju da onog trenutka kada su napravili profesionalizaciju kompanija krenula naprijed.

Operativni dio posla je potpunosti prenesen na menadžement a on je samo preuzeo jedan dio strateških investitora.

Podsjetimo, više od 80 posto obiteljskih kompanija u Bosni i Hercegovini je u vlasništvu osnivača a značajna većina tih kompanija, njih 68,6%, tek u godinama koje dolaze treba da se suoči s generacijskom tranzicijom,  angažmanom vanjskih menadžera, odlučivanjem  o daljem razvoju ili prodaji i mnogim drugim specičnim izazovima sa kojima se suočavaju sve obiteljske kompanije u svijetu. Zbog, toga će, ističu stručnjaci, ovo biti važno pitanja te da je bitno da vlasnici kompanija upoznaju sa mogućnostima i praksama koje se koriste u svijetu. 

D.K.