Nema uvjeta za Ministarstvo poljoprivrede na razini BiH

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Mirko Šarović tvrdi da nema uslova za uspostavljanje ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou BiH.

On u intervjuu Srni naglašava da je za tako nešto potrebna saglasnost i Republike Srpske i Federacije BiH.

"Takvo pitanje i inicijativu nikada niko nije pokrenuo na zasjedanjima Savjeta ministara BiH, pa ni predsjedavajući Denis Zvizdić", tvrdi Šarović.

Kad je riječ o "tradicionalnoj trgovini" koja se odnosi na prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/, Šarović navodi da se BiH do sada BiH pridržavala stava da se prilikom pregovora moraju uvažavati interesi i BiH i EU.

On ukazuje da se zbog osjetljivosti poljoprivrednog sektora BiH ne može pristati na zahtjeve Brisela da znatne količine proizvoda iz ove oblasti budu stavljene na bescarinski režim.

Šarović navodi da je Predsjedništvo BiH odlučilo da koriguje pregovaračku poziciju BiH i u tom smislu predlaže da se u pregovorima sa EU adaptacija SSP-a na principu "tradicionalne trgovine" odvija fazno, što se dosta podudara i sa zahtjevima privrednika u BiH.

Oni žele da ovaj problem bude rješavan fazno, primjenom kvota i snižavanjem carinskih opterećenja na sve proizvode, čijim bi realizovanjem bilo najmanje negativnih efekata za proizvođače iz BiH.

"Trenutno se sa EU vrše samo tehničke konsultacije, pa u ovoj fazi nije poznato da li Brisel pristaje na ovu ponudu BiH", pojašnjava Šarović.

Komentarišući činjenicu da su neke zemlje, članice CEFTA, pristale na "tradicionalnu trgovinu" sa Hrvatskom, Šarović pojašnjava da su one, prije svih Srbija, ovim sporazumom zaštitile ključne proizvode.

On objašnjava da je Srbija zaštitila desetak svojih ključnih proizvoda kao što su meso, mlijeko, pšenica, kukuruz, šećerna repa, i to samo prenijela u sporazum o adaptaciji SSP-a sa EU.

"Mi smo, ulazeći u CEFTA, bili uslovljeni da svu trgovinu damo sa nultom stopom. Osim toga, naš SSP nije identičan se sporazumima koje su potpisale ostale zemlje jer omogućava BiH da sve do ulaska u EU zadrži carinski režim za petnaestak ključnih proizvoda", pojašnjava Šarović.

On upozorava da će biti problema i ukoliko Srbija prije BiH postane članica EU jer BiH i sa Srbijom, u okviru CEFTA sporazuma, ima potpisanu slobodnu trgovinu bez carina.

"U ovom procesu, koji je počeo sa Slovenijom, pa bio nastavljen sa Hrvatskom, a sutra i sa Srbijom, mnogo griješimo i nepovratno gubimo vrijeme vjerujući da će domaća proizvodnja moći da bude zaštićena carinom, zabranom uvoza ili nekim drugim barijerama", tvrdi Šarović.

Prema njegovom mišljenju, rješenje je samo u konstantnom podizanju konkurentnosti domaćeg proizvoda, stalnom povećanju izdvajanja i ulaganja na svim nivoima u poljoprivredni sektor. Treba brinuti o nekoliko ključnih proizvoda kojima se može parirati konkurenciji, podstaknuti izvoz i stvoriti svijest da treba da se kupuje domaće.

Šarović navodi da se Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH posljednjih mjeseci uveliko priprema za ispunjavanje potrebnih uslova za izvoz bijelog pilećeg mesa i jaja u EU.

"Dosta smo napredovali u dostizanju EU standarda i ukoliko sve bude teklo po planu u osposobljavanju svih učesnika u lancu, od proizvođača do inspekcijskih službi, moglo bi se očekivati, u povoljnijem scenarijumu, da dobijemo zeleno svjetlo već iduće godine", najavljuje Šarović.

On smatra da je izvoz crvenog mesa u EU najzahtjevniji cilj jer je povezan sa više preduslova, pa će se BiH za ovaj zadatak duže pripremati. Šarović ukazuje na to da je eventualnu štetu koja bi nastala prilagođavanjem SSP-a samo djelimično moguće "ispeglati" ruskim tržištem.

"Zbog usitnjene proizvodnje ne možemo biti konkurentni na ruskom tržištu, osim u nekoliko proizvodnih grupa. Mesne proizvode, zbog neispunjavanja standarda EU, ne možemo transportovati preko Mađarske i Rumunije, pa je alternativa avionski prevoz, što poskupljuje proizvod", pojašnjava Šarović.

Ruski standardi za hranu su, takođe, vrlo visoki i zahtjevni i zato nadležno rusko inspekcijsko tijelo mora da obiđe i da da dozvolu bilo kojem izvoznom objektu u BiH, koji ima namjeru da izvozi u Rusiju.

Govoreći o sankcijama Energetske zajednice prema BiH, Šarović je podsjetio da je BiH bila dužna da do 1. januara ove godine u svoje zakonodavstvo ugradi takozvani "Treći energetski paket".

On pojašnjava da se posljednjim mjerama prema BiH na Ministarskom samitu u Tirani od BiH traži da uredi tržište električne energije i gasa u skladu sa najnovijim standardima i direktivama EU u ovoj oblasti ili će, u suprotnom, ostati uskraćena za podršku u projektima u energetici i gasu, a u pitanje može da dođe i izvoz struje u EU i zemlje Energetske zajednice.

Kad je riječ o gasu, prema njegovom mišljenju, od spremnosti na dogovor Republike Srpske i Federacije BiH zavisi da li će ta oblast biti regulisana jednim zakonom na nivou BiH ili sa dva harmonizovana entitetska.

"I u jednoj i u drugoj varijanti moraju se u zakonodavstva ugraditi EU standardi u oblasti tržišta gasa, regulatora tržišta i prenosnog transportnog sistema", zaključuje Šarović.