Jaganjac: Nastavljen dugogodišnji pozitivan rad Vrhovnog suda FBiH

Predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Amir Jaganjac ocijenio je da ovaj sud i u 2015. godini bilježi izuzetno dobre rezultate, nastavljajući dugogodišnji pozitivan kontinuitet u radu ove institucije.

"Vrhovni sud FBiH već duži niz godina na individualnom nivou ostvaruje izuzetno dobre rezultate rada", kazao je Jaganjac, navodeći da su sve sudije ovog suda u ovoj godini prebacile normu u omjeru od 20 i više posto.

Radi se o ocjeni koja se odnosi na prioritete u skladu s programskim zadacima koje je odredilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH (VSTVBiH), a koji se tiču rješavanja “starih predmeta“, što će kao i prethodnih godina, biti učinjeno u 100-postotnom opsegu.

Drugi aktuelan projekt na kojem je Vrhovni sud angažiran odnosi se na rješavanje predmeta proisteklih iz stečaja, što, kako ističe Jaganjac, podrazumijeva rješavanje sporova koji prethode samom stečajnom postupku, a radi sagledavanja stanja određene firme/pravnog subjekta, odnosno šansi za njihovo “spašavanje“.

Jaganjac, nadalje, navodi da ovaj sud veoma uspješno djeluje na realizaciji Plana rješavanja predmeta ratnih zločina, kao i programskom zadatku utvrđivanja potrebnih, odnosno predvidljivih rokova za rješavanje određenih predmeta, koristeći pritom odnos sudijske norme i broja predmeta.

Ono što, po njegovim riječima, predstavlja ozbiljan problem s kojim se Vrhovni sud i dalje suočava jeste činjenica da je Zakonom o provođenju kontrole i zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite predviđeno da ovaj sud rješava u prvom stepenu, a što je u suprotnosti sa Zakonom o upravnim sporovima, kojim je definirano da upravne sporove u prvom stepenu rješavaju kantonalni sudovi, a da Vrhovni sud rješava po vanrednim pravnim sredstvima.

Ukupno se radi o više od 4.500 predmeta, od čega je oko 2.500 prvostepenih upravnih predmeta, a oko 2.100 po vanrednim pravnim lijekovima u upravnom sporu. Vrhovni sud je ovo pitanje pokušao riješiti s prethodnim sazivom Federalne vlade, odnosno bivšim federalnim ministrom za boračka pitanja Zukanom Helezom, ukazujući na manjkavosti takvog modela, međutim, izostala je odgovarajuća reakcija koja bi dovela do rješenja.

Jaganjac pojašnjava da su onda svjesno izbjegli pribavljanje mišljenja od VSTV-a u vezi sa zakonom o reviziji boračkih prava (u skladu sa čl. 17. Zakona o VSTV-u) te da je tada “na mala vrata” inaugurirano potpuno nelogično i neracionalno rješenje prema kojem, primjera radi, neko iz Bihaća, Širokog Brijega, Goražda... mora dolaziti u Vrhovni sud da vodi upravni spor, umjesto da to rješava u odgovarajućem kantonalnom sudu.

Time se, kako navodi, proizvode dodatni troškovi, a Vrhovni sud opterećuje ogromnim brojem predmeta, čime se na najneposredniji način ugrožava njegova ažurnost. Jaganjac ističe da Vrhovni sud i dalje istrajava na iznalaženju odgovarajućeg rješenja te da je s aktuelnim resornim ministrom dogovoreno da se pristupi izmjenama i dopunama spomenutog zakona, a što bi se trebalo naći u parlamentarnoj proceduri već početkom naredne godine.

U prilog rješavanju ovog pitanja “ide” i mišljenje Evropske komisije za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) koja smatra da je u upravnim stvarima neophodno omogućiti dvostepenost odlučivanja, a što u postojećem sistemu, prema kojem Vrhovni sud FBiH u upravnom sporu rješava u prvom stepenu, nije moguće.

Drugi problem s kojim se Vrhovni sud FBiH suočava jeste situacija u vezi sa Zakonom o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH koji se trebao početi primjenjivati od 1. februara, a čija je primjena “na čekanju” usljed nepostojanja odgovarajućih infrastrukturnih, odnosno kadrovskih pretpostavki. Također je riječ o zakonu koji podrazumijeva prvostepenu nadležnost posebnog odjela pri Vrhovnom sudu. Jaganjac naglašava da se radi o zakonu “pisanom od krova, a ne od temelja”, odnosno bez bilo kakve valjane provjere - šta to u praksi znači, koliko košta i koju će korist donijeti?

Precizira da su Vrhovni sud, Federalno tužiteljstvo pri kojem bi, također, trebao profunkcionirati poseban odjel (tzv. federalni USKOK) u suradnji s VSTV-om realizirali svoj dio obaveza u vezi sa stvaranjem prepostavki za primjenu spomenutog zakona, te da su na potezu izvršna i zakonodavna vlast FBiH da bi se osigurao budžet, smještajni i kadrovski kapaciteti, te odgovarajuće normativno reguliranje.

"U vezi s tim, došli smo u jednu pravno neuobičajenu situaciju - da se zakon trebao početi primjenjivati od 1. februara, a da nije stvoren nijedan stvarni uslov za njegovu primjenu", primjećuje Jaganjac, navodeći da se za ovu svrhu Vrhovnom sudu trebalo osigurati više od dva miliona KM, a da je u ovoj godini odobreno svega 500.000 KM, koliko je dobilo i Federalno tužiteljstvo. Advokati bi, kako dalje navodi, htjeli to tumačiti kao postojanje pravnog vakuuma, pozivajući se na navodnu nenadležnost kantonalnih sudova i tužilaštava, odnosno na nadležnost Vrhovnog suda i Federalnog tužiteljstva, koji nemaju kapaciteta da djeluju u tom pogledu.

Na novonastalu situaciju Vrhovni sud FBiH (Krivično odjeljenje) reagirao je tako što je zauzeo obavezujuće stanovište koje je i glavni federalni tužitelj putem tzv. obavezujućeg uputstva prenio svim glavnim kantonalnim tužiteljima, a prema kojem je neophodno primjenjivati dosadašnje zakonodavstvo, dok se ne stvore uvjeti za primjenu novog zakona, koji je stupio na snagu 1. februara ove godine. Predsjedniki Vrhovnog suda FBiH u tom kontekstu upozorava da, prema određenim pokazateljima, oko 1.200 predmeta iz ove oblasti “čuvaju” kantonalna tužiteljstva, ne postupajući po njima i čekajući da posebni odjeli Vrhovnog suda, odnosno Federalnog tužiteljstva profunkcioniraju.

"Trenutno su “u opticaju” dvije varijante - da se rok od 1. februara prolongira za dvije godine kako bi se stvorile odgovarajuće pretpostavke, ili da se Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala počne primjenjivati kada određeno tijelo, najvjerovatnije, VSTVBiH utvrdi da su ispunjeni svi neophodni uslovi na tom planu", kazao je predsjednik Vrhovnog suda FBiH Amir Jaganjac, uz opasku da će aktivnosti na iznalaženju odgovarajućih rješenja u tom segmentu biti nastavljene.