Vrhovni sud FBiH donio Pravilnik o zaštiti identiteta svjedoka van krivičnog postupka

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je Pravilnik o zaštiti identiteta i postupanju u predmetima van krivičnog postupka, s ciljem zaštite identiteta zaštićenih svjedoka.

Pravilnik se odnosi na osobe kojima su prethodno određene mjere zaštite u krivičnom postupku, a koje učestvuju u drugim pravnim procesima.

Pravilnik propisuje način postupanja s povjerljivim podacima, način zavođenja predmeta pod pseudonimom, vođenje zapisnika, arhiviranje podataka i druge procedure koje osiguravaju da identitet svjedoka ostane zaštićen.

Do donošenja ovog akta došlo je nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da u zakonodavstvu Federacije BiH ne postoji jasan propis koji reguliše zaštitu ličnih podataka zaštićenih svjedoka u odlukama redovnih sudova van krivičnog postupka. Shodno tome, naloženo je sudovima u Sarajevu i Vrhovnom sudu FBiH da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

"Radi se o dugogodišnjem problemu koji je evidentiran u situacijama kada svjedoci oštećeni u krivičnim postupcima, najčešće žrtve silovanja kao ratnih zločina, pokreću parnične postupke radi naknade štete. Tada su se suočavali s brojnim poteškoćama jer nije postojalo sistemsko rješenje koje bi im garantovalo zaštitu identiteta i olakšalo pristup pravdi", kazala je v.d. predsjednica Vrhovnog suda FBiH Božidarka Dugonjić.

Prema njenim riječima, Vrhovni sud FBiH je Federalnom ministarstvu pravde uputio inicijativu za dopunu Zakona o parničnom postupku FBiH. Inicijativa predviđa novo poglavlje pod nazivom "Postupak u parnicama povodom ostvarivanja prava osoba kojima su određene mjere s ciljem zaštite identiteta".

Vrhovni sud FBiH je o ovim pravilima obavijestio sve opštinske i kantonalne sudove u Federaciji BiH.

Cilj je da se do usvajanja trajnog zakonskog rješenja osigura efikasna zaštita ustavnih i konvencijskih prava na privatni život ovih lica na području cijele Federacije.

Ova odluka predstavlja značajan iskorak u zaštiti digniteta žrtava i usklađivanju domaćeg pravosuđa sa evropskim standardima zaštite ljudskih prava.