Zaustaviti propadanje najvrednijih močvara u BiH

Danas su na konferenciji za novinare, organiziranoj povodom Svjetskog dana vlažnih staništa, WWF Adria i J.P. Park prirode Hutovo blato skrenuli pozornost javnosti na značaj očuvanja močvarnih ekosustava, osobito onih koji se nalaze na popisu važnih močvara od svjetskog značaja u okviru Ramsarske konvencije, čija je potpisnica i BiH.

Pored toga što su središta biološke raznolikosti, močvarna područja pružaju brojne usluge ekosustava, uključujući zaštitu od poplava, pročišćavanje voda, skladištenje CO₂ kao i brojne kulturološke usluge.  WWF Adria usko surađuje s tajništvom Ramsarske konvencije i drugim odgovornim institucijama na očuvanju močvarnih područja u BiH kao što su Hutovo blato, Livanjsko polje i Bardača, koja su značajno degradirana i potrebne su nužne mjere kako bi se očuvao bar dio staništa.

"Država i nadležne institucije u BiH na svim razinama vlasti trebaju zaustaviti propadanje najvrijednijih Ramsarskih područja i početi s njihovom revitalizacijom. Pozdravljamo napore Federalnog Ministarstva okoliša i turizma koje je ponudilo zakonski okvir za revitalizaciju močvarnih ekosustava, temeljem kojeg su započeti razgovori s najvećim korisnicima voda oko njihovog uključivanja u spas močvara Hutova blata", rekao je na konferenciji za novinare Zoran Mateljak, predstavnik WWF Adria u BiH.

"Močvarna staništa jedna su od najproduktivnijih ekosustava. Iako pokrivaju samo 3% površine kopna, pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Ova i brojne druge ekološke funkcije u našoj državi nisu prepoznate pa se pritisci na ekosustav Hutova blata sve više povećavaju. Potreban je znatno veći angažman kako domaćih tako i inozemnih organizacija kako bi počeli održivo upravljati ovim jedinstvenim područjem koje je od svjetskog značaja“, ispostavio je Nikola Zovko, direktor Parka Prirode Hutovo blato.

Dodao je da su njihovi najveći problemi neriješeno finansiranje zaštite, ali i revitalizacije tih područja, te narušeni vodni režim jer u Hutovom blatu ima ili previše vode ili je nema gotovo nikako.

Ističe da poseban problem predstavlja nedostatak vode u ključnim mjesecima kada je neophodna za biljni i životinjski svijet te za turizam.

Zovko je naveo da postoje i pozitivni primjeri poput povećanja brojnosti jedinki ptica nakon požara 2011., ali je zabilježeno smanjenje broja vrsta s 254 na 163.

Naglasio je da imaju razumijevanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma, i očekuju i od drugih institucija da pokažu razumijevanje i konkretne poteze na revitalizaciji Hutovog blata.

Inače, danas WWF Adria pokreće i kampanju "Naše rijeke, naše blago“, koja će se provoditi kroz socijalne medije i čije cilj je podignuti svijest građana o uslugama koje prirodne i očuvane rijeke i močvare pružaju ljudima te istaknuti prijetnje s kojima se suočavaju. 

Kampanja će korisnicima Facebooka u nekoliko sljedećih tjedana predstaviti najznačajnije i najljepše rijeke i močvare u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Albaniji. Kako bi se uključili u kampanju posjetite i lajkate https://www.facebook.com/wwfadria.

Na konferenciji za novinare predstavili su i Akcijski plan za revitalizaciju močvara te prikazali novi film o utjecajima hidroenergetike na močvare Hutovog blata.

Akta.ba/FENA