Brojne prepreke za razvoj zadružnog sektora u BIH

Jačanjem zadružnog sektora poboljšalo bi se i stanje poljoprivrednog sektora budući da u BiH, prema podacima iznesenim na skupu "Zadrugarstvo u zemljama regiona", posluje oko 800 zadruga od koje su 544 poljoprivredne.

Potencijal za razvoj ovakvog načina udruživanja postoji, no kako je istaknuo da skupu otežavajuća okolnost je što zakonski propisi na različitim razinama vlasti u BiH nisu usklađni ili se uopće ne primjenjuju. Osim toga nije izvršen povrat zadružne imovine.

Naime, Općim zakonom o zadrugama, prema ocjeni stručnjaka, nije se uspio napraviti kvalitetan iskorak naprijed u smislu vraćanja zadrugama dijela imovine koju su one stvarale u proteklih šezdesetak godina i da zadruge dobiju udio u poduzećima, koja su nastala, radom i ulaganjem zadrugara, a sada su u vlasništvu poduzeća iz oblasti prehrambene industrije.

O tome kakve bi primjere trebali slijediti najbolje pokazuje stanje zadrugarstva Slovenije koja je ovaj model veoma dobro razvila. Prema riječima Petera Vriska, predsjednika Zadružnog saveza Slovenije, zadrugama je vraćeno skoro polovina njihove imovine koja je bila oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, a osim toga imaju uređen sistem koji podržava razvoj ovakvog udruživanja, od zadružnih banaka do poticaja države. Također, kao članica Unije godišnje iz EU fondova dobiju oko 350 miliona eura.

Vrisk iz tog razloga smatra da bi i BiH mogla uradit nešto na slično te ističe da bi svaka zemlja morala shvatiti da je poljoprivreda ključan fakor za svaku državu.

D.K.