Bez zadruga nema ni ulaska BiH u EU

Bez zadruga neće biti moguć ni bilo kakav razgovor o ulasku BiH u Evropsku uniju, a toga bi trebali biti svjesni i političari na svim nivoima vlasti.

Ovo je samo jedan od zaključaka tokom susreta predstavnika Zadružnog saveza Federacije i sedam članova ovog saveza iz Tuzlanskog kantona. Ovom prilikom predstavljeni su zadaci Federalnog zadružnog saveza, zadruga iz TK i načini podrške kantonalnih vlasti poljoprivrednom sektoru.

Zadrugarstvo u BiH koje ima tradiciju dugu 107 godina mora definisati način kako da lakše usvoji procedure EU. To se prije svega odnosi na primjenu mjera, kao i certificiranje sistema kontrole poljoprivredne proizvodnje.

"Naši poljoprivrednici proizvode bez ikakvih standarda i kontrole. Govorim o HCCP-u, Global GAP-u. Sistem se mora urediti da bi mogao da funkcioniše na zakonskoj osnovi. Evropska unija ne traži ništa više nego da se "uredi dvorište" tako što ćemo uvesti i kontrolisati mjere", kaže za FENU Nagib Hadžić, predsjednik Zadružnog saveza BiH.

U Europskoj uniji djeluje oko 300.000 zadruga koje osiguravaju oko 4,8 miliona radnih mjesta. U sređenom zadrugarstvu, čemu se teži u našoj državi, poljoprivrednik u okviru zadruge dolazi u prvi plan. On nije samo suvlasnik, nego i član udruženja s kojim zajednički djeluje na tržištu.

"Poljoprivrednik u zadruzi može jeftinije doći do repromaterijala, svoje proizvode prodati po većoj cijeni i na pravom mjestu. Zadruge će u TK naparviti pozitivnu poslovnu klimu tako što ćemo izbjeći nakupce. Sve poljoprivrednike ćemo dovesti u legalitet da mogu ostavariti socijalna prava i zasluženu penziju nakon 65 godine života, a ne da dobiju samo prihod", kaže Edin Ajanović, ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva u Vladi TK.

Treba shvatiti i u strategije razvoja ugraditi zadrugarstvo kao nosilac razvoja pojoprivrede u zemlji.