
Foto: Ilustracija
04.06.2026 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
U Tuzlanskom kantonu realizovano je 94,7 posto plana proljetne sjetve. Najviše površina zasijano je kukuruzom, a ukupno je obrađeno 34.425 hektara.
Vlada Tuzlanskog kantona danas je prihvatila Izvještaj o realizaciji Plana proljetne sjetve u 2026. godini na području tog kantona, a prema dostavljenim podacima, ostvareno je 94,7 posto plana.
Sjetva je realizovana na površini od 34.425,5 ha poljoprivrednog zemljišta, a Planom proljetne sjetve za ovu godinu planirana je sjetva žitarica, povrtnog bilja, industrijskog i krmnog bilja na površini od 36.335,5 ha.
Najveće površine zasijane su kukuruzom i to na površini od 23.096 ha, odnosno 63,56 posto od ukupno ostvarenog plana proljetne sjetve svih kultura. Ostala strna žita: pšenica, ječam, raž i zob su zasijana na površini od 630 ha ili 95,89 posto u odnosu na plan. Industrijskim biljem zasijana je površina od 105,5 ha što je 95,48 posto u odnosu na plan.
Sojom je zasijano 98,5 ha što je 97,04 posto u odnosu na plan, duhanom je zasijano 5 ha, odnosno 83,33 posto planiranih površina i ostalim industrijskim i ljekovitim biljem je zasijano 2 ha.
Od planiranih 8.244 ha površina za sjetvu povrća zasijano je ili zasađeno 7.517 ha ili 91,18 posto u odnosu na plan. U okviru grupe povrtnih kultura, najveća površina je zasađena krompirom 4.705 ha, odnosno 57,07 posto od ukupne sadnje, odnosno sjetve povrtnih kultura.
Stepen realizacije proljetne sjetve po općinama/gradovima je različit i kreće se od 83,05 posto na području Teočaka, do 100,14 posto na području Tuzle. Osim Tuzle, na području Gračanice i Lukavca realizacija plana proljetne sjetve je također 100 posto dok je u ostalim općinama/gradovima realizacija plana proljetne sjetve nešto niža.
Kako je saopćeno iz Vlade TK, i pored značajnih izdvajanja za novčane podrške po jedinici proizvoda kako iz federalnog, tako iz kantonalnog budžeta, kao i relatvno povoljnih vremenskih uslova u vrijeme sjetve, došlo je do smanjenja sjetvenih površina u odnosu na prošlu godinu.
Razlozi za smanjenje sjetvenih površina su visoke cijene repromaterijala i energenata kao i odliv radno sposobnog stanovništva koji je posebno izražen u poljoprivredi.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.