Akcijski plan protiv neregistriranih vozača

U Bosni i Hercegovini u saobraćaju učestvuje 15 posto neosiguranih vozila, kažu procjene Savjeta biroa zelene karte, međunarodne organizacije za osiguranje automobila sa sjedištem u Briselu. Zvaničan broj neosiguranih vozila koja učestvuju u saobraćaju na javnim putevima u BiH nije poznat jer o tome nema evidencija. U zemljama iz najbližeg okruženja znatno je manje neosiguranih vozila u saobraćaju, u Hrvatskoj oko 4 posto, a u Srbiji i Sloveniji svega 0,5 posto.

Zbog prisustva neosiguranih vozila na cestama BiH godišnje se gube višemilionski iznosi na ime naknade šteta i premije osiguranja. To je osnovni razlog zbog kojeg se Udruženje društava za osiguranje u Federaciji BiH, aktivno uključilo u izradu i provođenje Akcionog plana za borbu protiv neregistrovanih/neosiguranih vozila kroz aktivnosti Koordinacionog odbora čije je formiranje inicirao Biro zelene karte u BiH. Ovaj odbor, osim Biroa, čine Ministarstvo komunikacija i prometa BiH sa kojim je Udruženje društava za osiguranje u FBIH, ostvarilo veoma dobru saradnju a naročito u pogledu dostavljanja primjedbi na Pravilnik o registraciji motornih vozila kao i IDDEEA, Agencija za bezbjednost saobraćaja RS, Udruženje društava za osiguranje FBiH, Udruženje  društava za osiguranje RS, Zaštitni fond FBiH i Zaštitni fond RS.    

Ključne tačke na koje će se obratiti pažnja u provođenju ovog Akcionog plana su: smanjenje broja neregistrovanih vozila koja direktno ugrožavaju interese šire društvene zajednice kroz štete koje pričinjavaju u javnom saobraćaju, smanjenje broja neosiguranih vozila, što će dovesti do smanjenje finansijskog opterećenja građana koji redovno izmiruju svoje obaveze i društava za osiguranje te ispunjavanje preduslova za prelazak sa „zelenog kartona“ na sistem „registarske tablice“ potpisivanjem tvz. MGA sporazuma čime bi naši građani mogli putovati u 46 zemalja Sistema zelene karte bez kontrole postojanja osiguranja od automobilske odgovornosti

„Društva za osiguranje u Federaciji BiH u 2014. godini su riješila 33.695 odštetnih zahtjeva i po tom osnovu isplatila 67.764.518 KM. Broj odštetnih zahtjeva u odnosu na broj saobraćajnih nezgoda, pokazuje da je u prosjeku na jednu saobraćajnu nezgodu bio podnesen 1,22 odštetna zahtjeva za naknadu štete. Ovi podaci pokazuju da društva za osiguranje uspješno obavljaju svoju društvenu zadaću“, kazao Feđa Morankić, predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje u FBiH i direktor ASA OSIGURANJA, na press konferenciji povodom prezentacije Akcionog plana za borbu protiv neregistrovanih i neosiguranih vozila.

Ispred Biroa zelene karte u BiH, kao inicijatora izrade Akcionog plana borbe protiv neregistrovanih/neosiguranih vozila, prisutnim se obratila direktorica Biroa, Samira Zijadić, koja je istakla kako će se on provoditi ove i narednih godina. „Akcioni plan je usvojen od strane svih učesnika i u njemu je predviđeno niz aktivnosti koje će biti realizovane od strane  svih članova ovog Odbora zajednički i pojedinačno“, kazala je Zijadić. Ona je istakla kako su ključna sljedeća pitanja: da li učesnici u saobraćaju znaju  da vožnjom neregistrovanog /neosiguranog motornog vozila svjesno krše zakon?, da li znaju da će nastalu štetu sa takvim vozilom snositi u cijelosti sami?, da li znaju da takve štete mogu biti vrlo visoke i to materijalne šteta do 350.000 KM, a nematerijalna šteta i do 1 miliona KM?, da li znaju da vožnja i posjedovanje neosiguranog i neregistrovanog, a neodjavljenog motornog vozila njegovom vlasniku donosi brojne prekršajne kazne, a izostanak odgovarajućeg osiguranja od automobilske odgovornosti može dovesti do katastrofalnog finansijskog udara na imovinu njegovog vlasnika, odnosno vozača takvog vozila?

Predstavnici Biroa zelene karte u BiH te Udruženja društava za osiguranje u F BiH, kao članovi Koordinacionog odbora za borbu protiv neregistrovanih/neosiguranih motornih vozila najavili su dalje aktivnosti na informisanju javnosti u cilju podizanja svijesti učesnika u saobraćaju o značaju smanjenja broja neosiguranih i neregistriranih vozila u saobraćaju, kao i informisanje javnosti o značaju afirmacije dobrovoljnih vidova osiguranja.