Regionalna konferencija "Od papira do algoritma – digitalna transformacija u praksi", održana danas u Sarajevu, okupila je predstavnike javnih institucija, privrede, IT sektora i arhivske struke kako bi razgovarali o izazovima digitalnog poslovanja u Bosni i Hercegovini. Iako su pojedina digitalna rješenja već dostupna, učesnici su upozorili da bez usklađivanja zakona, povezivanja informacionih sistema i razvoja elektronskih servisa nije moguće ostvariti potpunu digitalnu transformaciju.
Konferenciju su organizovali Privredna komora Federacije BiH i Arhiv Federacije BiH, a program je obuhvatio prezentacije konkretnih rješenja, iskustva iz regije i Europske unije te diskusije o regulatornim i tehnološkim izazovima.
Posebna pažnja posvećena je elektronskoj identifikaciji, digitalnom potpisu, cyber sigurnosti, zaštiti podataka i primjeni vještačke inteligencije u poslovnim i arhivskim procesima.
Digitalna transformacija za kompanije znači opstanak na tržištu
Direktor Sektora za industriju Privredne komore FBiH Almin Mališević ukazao je na činjenicu da se digitalizacija i digitalna transformacija često pogrešno poistovjećuju.
"Kad govorimo o javnom sektoru, svi su uradili neku vrstu digitalizacije, odnosno napravili su neki proces ili neku mašinu ili neki softver koji olakšava određene metode izdavanja određenih dokumenata. Međutim, još uvijek je to daleko od digitalne transformacije", kazao je Mališević.
Naglasio je da su domaće kompanije, posebno one koje posluju na tržištu Europske unije, već napravile značajnije korake u tom procesu.
"Mi kao izvozna ekonomija izvozimo više od sedamdeset posto roba na tržište Europske unije. Prinuđeni smo da se digitalno transformišemo jer kompanije sa kojima učestvujemo i borimo se na tržištu već su odavno u digitalnoj transformaciji. Ukoliko želimo da i mi budemo konkurentni, da ostanemo na tržištu, jednostavno moramo biti spremni na te promjene. Za kompanije digitalna transformacija znači preživljavanje na tržištu, odnosno konkurentnost", poručio je.
Podsjetio je da je Komora proteklih godina organizovala edukacije i inicirala programe podrške digitalizaciji malih i srednjih preduzeća.
"Nama je važno da danas ovdje ne govorimo samo o problemima i izazovima. Imamo donosioce zakona, imamo eksperte, imamo sve one koji mogu predložiti određene ideje. Želimo da sa današnje konferencije pošaljemo konkretne prijedloge šta možemo uraditi da Bosna i Hercegovina sistemski napravi iskorak ka digitalnoj transformaciji", istakao je Mališević.
Arhiv FBiH digitalizira dokumentaciju i priprema nove servise
Direktor Arhiva Federacije BiH Hajrudin Ćuprija podsjetio je da su Arhiv i Privredna komora FBiH prije nešto više od godinu dana, tokom Sajma privrede u Tešnju, potpisali sporazum o saradnji, kojim su digitalna transformacija i unapređenje kancelarijskog poslovanja prepoznati kao zajednički prioriteti.
"Ova konferencija nema samo stručni karakter, već obilježava početak koordiniranog sistemskog djelovanja, umrežavanja institucija, privrede i društva s ciljem zajedničkog suočavanja sa izazovima digitalnog i informacijskog društva u kojem se danas nalazimo", kazao je Ćuprija.
Govoreći o ulozi arhivskih institucija, naglasio je da njihov zadatak više nije isključivo čuvanje dokumentacije.
"Arhiv nije samo mjesto u kojem se čuva arhivska građa i čuva prošlost. U savremenom informacijskom društvu arhiv mora biti aktivni učesnik u stvaranju uslova za pouzdano upravljanje dokumentacijom od njenog nastanka do arhiviranja", istakao je.
Prema njegovim riječima, institucije u Bosni i Hercegovini već ulažu u digitalna rješenja, ali se ti procesi često provode odvojeno, bez dovoljno usklađenih standarda.
"Ne možemo mi reći da ništa ne radimo na tom planu. To je zaista pogrešno. Ali svi radimo nekako na svoj način, sa svojim pristupima, što softverski, što hardverski. Sada imamo raznoliko stanje na terenu, ali to bez zakona i harmonizacije zakonske regulative nije provodivo", upozorio je Ćuprija.
Arhiv FBiH otvorio je Centar za digitalizaciju, a već su digitalizirani značajni fondovi koji se odnose na predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Trenutno se radi na digitalizaciji dokumentacije Parlamenta FBiH. Osim toga, uz podršku kompanije Cloud IT, razvijeni su digitalni servisi koji bi trebali unaprijediti komunikaciju Arhiva s institucijama i pojednostaviti ispunjavanje zakonskih obaveza.
"Arhiv Federacije je nadležan nad 620 registratura. Kako popratiti rad svih tih registratura nego traženjem digitalnih rješenja i digitalnih servisa? Upravo ovo što smo dobili od Cloud IT-a jeste da će ti digitalni servisi našu korespondenciju učiniti veoma efikasnom, a vama omogućiti da jednostavno ispunjavate svoje zakonske obaveze", rekao je Ćuprija, dodajući da su rješenja ustupljena bez naknade, da su pilotirana i da će u narednom periodu biti dostupna registraturama.
Ministarstvo bilježi rast interesovanja privrednika
Pomoćnik federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Sead Džiho govorio je o programima finansijske podrške malim i srednjim preduzećima koja ulažu u digitalizaciju poslovanja.
"Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u svom godišnjem programu poticaja već nekoliko godina unazad pokrenulo je mogućnost prijave malih i srednjih preduzeća za projekte koji se tiču digitalne transformacije u poslovanju. Iz godine u godinu imamo sve veći broj. Naša finansijska podrška nije zanemariva i imamo povratne informacije da su rezultati uvođenja tih procesa u poslovanju kod malih i srednjih preduzeća veoma dobri", kazao je Džiho.
Istakao je da se, uz finansijske poticaje, mora raditi i na podizanju svijesti vlasnika kompanija o značaju tehnoloških promjena.
"Danas kad spomenemo riječ papir, često nas asocira na sporost, administriranje i tome slično. Algoritam, odnosno digitalna transformacija, s druge strane je novo moderno doba s kojim moramo živjeti. To karakteriše brzina, preciznost, mogućnost donošenja odluka na tačnim podacima i predviđanje pojava na tržištu koje se još nisu desile", naveo je Džiho.
Badnjević: Imamo digitalni identitet i potpis, sada su potrebni elektronski servisi
Direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević kazao je da je Bosna i Hercegovina već uspostavila dva važna temelja digitalne transformacije.
"Ono što je ohrabrujuće što se dešava u Bosni i Hercegovini jeste to što smo mi od tri ključna segmenta dva u potpunosti zatvorili, a to su digitalna identifikacija i kvalifikovani elektronski potpis, koji je sada i na europskoj trust listi", rekao je Badnjević.
Kako je objasnio, preostali segment odnosi se na razvoj elektronskih servisa koje institucije trebaju povezati s postojećom infrastrukturom.
"Jedini treći stub koji sporije ide jesu ustvari elektronski servisi koje svako za sebe treba da razvije, a koji onda treba da se integrišu s elektronskim potpisom i digitalnom identifikacijom", naglasio je.
Kao primjere dosadašnje primjene naveo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, gdje nosioci pravosudnih funkcija koriste kvalifikovane elektronske potpise, kao i pet sudova koji su omogućili korištenje pojedinih elektronskih obrazaca.
Spomenuo je i servis ePorodilja, putem kojeg se elektronski podnose zahtjevi za novčanu podršku, te Poreznu upravu FBiH, koja je integrisala digitalnu identifikaciju i kvalifikovani elektronski potpis. Posebno je naglasio da su usluge digitalne identifikacije i kvalifikovanog elektronskog potpisa koje IDDEEA pruža građanima besplatne.
"Mi u potpunosti stojimo spremni da vam ponudimo i digitalnu identifikaciju i kvalifikovani elektronski potpis. I jedno i drugo su u potpunosti besplatni. To je ono što mi kao agencija nudimo građanima Bosne i Hercegovine, a na vama je da razvijete same elektronske servise koji su vama potrebni", poručio je Badnjević.
Govoreći o mogućnostima finansiranja, upozorio je da institucije trebaju aktivnije koristiti sredstva dostupna kroz program Digitalna Europa.
"Postoji program Digitalna Europa, ali da bi se novac povukao, treba, ako ništa, podnijeti aplikaciju. Ogromne količine novca po programu Digitalna Europa su dostupne, ali neće niko donijeti. Morate napisati projekt, morate povući taj novac kroz sam projekt", kazao je.
Badnjević je naglasio i važnost zaštite informacionih sistema, ističući da digitalna transformacija bez odgovarajućih sigurnosnih mehanizama predstavlja ozbiljan rizik.
"Znam da nismo završili zakon s aspekta kritične infrastrukture. Nismo donijeli nove direktive koje se tiču cyber sigurnosti. Međutim, mi svi, ukoliko pričamo o digitalnoj transformaciji, ne možemo izaći iz tog okvira ako nemamo dobar cyber odjel", upozorio je.
Naveo je da je IDDEEA formirala odjel za cyber sigurnost, koji je opremljen uz podršku američke i britanske ambasade, te je također spomeuo i međunarodnu saradnju, uključujući projekte sa Španijom te planirane aktivnosti s partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.
Slovenski model pokazao značaj zakonskog uređenja digitalnih arhiva
Hamdo Branković ispred Arhiva BiH, predstavio je slovenski model u razvoju digitalnog arhiviranja, te ukazao na činjenicu da digitalno arhiviranje zahtijeva mnogo više od skeniranja postojeće dokumentacije.
"Mnogi od nas ovdje imaju svoje DMS sisteme, skeniraju dokumentaciju, interno ta dokumentacija kola i kažu: mi imamo digitalizaciju. Nije to digitalizacija, to je skeniranje i dokumentacija koja kola interno", kazao je Branković.
Objasnio je da su u Sloveniji uspostavljena pravila kojima se uređuju tehnički zahtjevi, certificiranje softvera i opreme te pravna valjanost elektronskih dokumenata.
"Ono što je bitno jeste da građa bude pravno valjana u određenim pravnim postupcima, da vi ne morate priložiti originalni dokument. To se radi pravilnikom i zakonom", istakao je.
Posebno je upozorio na nedostatak jedinstvenih standarda u Bosni i Hercegovini.
"Ne može danas doći svako, kupiti tri skenera, napraviti skladište i reći: ja ću to skenirati i bit će digitalizirano. U kojem formatu, na koji način, koji softver, kako će ono biti zaštićeno da sačuva originalnost toga? To nemamo mi nigdje kontrolirano", rekao je Branković.
Naglasio je da dugoročno čuvanje digitalnih dokumenata zahtijeva kompatibilne informacione sisteme i odgovarajuću zaštitu podataka.
"Mi moramo imati medije, moramo imati softver koji će nam garantovati da će jedan dokument biti zaštićen, trajan, da će biti cjelovit. Ne može nešto što će nam se izgubiti ili nestati nakon pet godina", upozorio je.
Prema njegovim riječima, iskustva Slovenije poslužila su i kao osnova za aktivnosti Arhiva FBiH na pripremi novih zakonskih rješenja.
Nakon uvodnih obraćanja, konferencija "Od papira do algoritma – digitalna transformacija u praksi" nastavlja se stručnim prezentacijama i panel-diskusijama, tokom kojih će učesnici razmatrati konkretna tehnološka rješenja, regulatorne izazove i iskustva digitalne transformacije iz Bosne i Hercegovine, regije i Europske unije.
